RIJEKA – Tematska sjednica Odbora za kulturu protekla je u znaku Gradskoga kazališta lutaka Rijeka, odnosno rasprave usmjerene na rješavanje njihovoga trenutnog stanja koje je, po svemu sudeći, neodrživo, u smislu neadekvatnih uvjeta za rad, prvenstveno zbog nepostojećeg sustava za grijanje i hlađenje, te prostora koji svojom funkcionalnošću (više) ne zadovoljava njihove potrebe.

Radi se, naime, o lutkarskome kazalištu koje je u našoj zemlji jedno od najuspješnijih, ako ne i najuspješnije, pa je samo u posljednje tri godine odigrano više od 400 izvedbi, a u posljednjih šest godina to je kazalište osvojilo više od 90 različitih nagrada. S obzirom na takav izniman uspjeh, no i kontinuirano pozitivno poslovanje koje ovo malo, ali vrijedno kazalište ostvaruje, vrijeme je da se njihovi problemi glede infrastrukture i sustava grijanja i hlađenja, koji su prisutni već dugo godina, napokon krenu rješavati, istaknula je to uvodno predsjednica Odbora za kulturu Maša Magzan.

Uz članove Odbora, sjednici su prisustvovali djelatnici GKLRI-ja, ravnateljica Magdalena Lupi Alvir i glumci, predstavnici Grada, privremene pročelnice Vlasta Linić i Denis Šulina, voditeljica Odsjeka za kulturu Plamena Šarlija, predsjednica MO Brajda Laura Anamaria Orlić, kao i David Lušičić, filmaš i arhitekt koji je još 2002. godine za potrebe svog diplomskog rada paviljon tržnice na Brajdi prenamjenom predvidio kao potencijalan novi prostor GKLRI-ja, te je izradio njegov koncept.

Tim bi se projektom prenamjene prostora paviljona tržnice na Brajdi u novi kazališni prostor ne samo omogućio nastavak produkcije umjetničke izvrsnosti priznatom riječkome lutkarskom kazalištu već bi se i revitalizirala Brajda, dio grada koji bi zbog tržnice, koja je već izgubila svoju pravu svrhu i na kojoj obitava još svega nekoliko prodavača, zadobio novo značenje i funkciju – ono kulturno – na domak kvarta kulture »Benčić«.

Bez obzira na planove za potencijalni novi prostor GKLRI-ja, lutkari rješenje glede sustava grijanja i hlađenja trebaju što prije, jer kako su upozorili, nemaju osnovne uvjete za rad; nemaju klimatizacije, a postojeći sustav grijanja i hlađenja, ako se takvime može i nazvati, rezultira time da je ljeti prevruće, a zimi prehladno, na što se žale i sami korisnici.

A djeca bi u ovome slučaju trebala biti najbitnija, upozorili su na to članovi Odbora Antonija Marković i Petar Lukić koji su, uz Renata Stankovića, podržali aktualiziranje ovog problema o kojem su i sadašnja ravnateljica Lupi Alvir i njezina prethodnica više puta govorile. Ipak o uvjetima rada u GKLRI-ju koji se na svakodnevnoj bazi suočava s problemima, počevši od činjenice da su u stambenoj zgradi, nemaju adekvatanu mušku garderobu, nemaju dovoljno prozora (što je i sigurnosni problem u kontekstu potencijalnog požara, upozorio je Lukić), funkcionalan sustav grijanja i hlađenja, premale radionice za izradu lutaka te premalo i nefunkcionalno gledalište, pa do dislociranosti njihova skladišnog prostora također bez sustava grijanja, kao i sanitarnog čvora koji se nalazi na Pehlinu i u koji se nerijetko provaljuje, uz često obitavanje glodavaca, najbolje govore iskustva onih kojima je to kazalište radni prostor i drugi dom.

Uzimajući u obzir složenu problematiku, i glede infrastrukture i glede financiranja, prvo bi se, prema zaključcima Odbora, trebalo krenuti u hitno rješavanje problema s grijanjem i s hlađenjem, a također se predlaže provjera koncepta prenamjene paviljona tržnice na Brajdi i analiza ostalih postojećih prostora koji bi mogli biti, nadajmo se, novi prostor u kojem bi se nastavila djelatnost riječkih lutkara.