Ovih dana Sa(n)jam knjige u Istri prisjeća se Miroslava Krleže, u povodu četrdesete godišnjice njegove smrti i književne nagrade Fric. Nedavno smo u Novom listu pisali o izložbi »U životu i smrti – crtice iz zajedničkoga života Bele i Miroslava Krleže« Muzeja grada Zagreba, koja je muzeološkim jezikom pokušala »zaviriti« u njihov privatni život iza zatvorenih vrata vile na zagrebačkom Gvozdu. Bračni par Krleža svojim javnim djelovanjem obilježio je kulturni i politički život Zagreba, Hrvatske i ondašnje Jugoslavije okupljajući oko sebe mnoge znamenite osobe kulturnoga i političkoga života tadašnjega vremena.

Između ostalog, zabilježeno je da se Krleža posljednje dvije godine života nije mogao kretati bez štapa, a zbog narušenog zdravlja prekida svoje društvene i kulturne aktivnosti te se povlači u osamu svoga doma na Gvozdu. U grad više nije silazio; njemu su dolazili prijatelji, kolege, poznanici, književnici, novinari… I dalje je bio na čelu Leksikografskoga zavoda, ali u svoj ured u Frankopanskoj ulici više nije dolazio. Početkom 1981. godine Belino se zdravstveno stanje pogoršalo te je odvezena u Bolnicu dr. Mladen Stojanović (danas KBC Sestre milosrdnice). Gromoglasan pjev ptica Krležu je probudio 23. travnja 1981., na dan kada je Bela preminula. Krleža je od Beline smrti bio u depresivnom raspoloženju, rapidno je propadao i sve češće razmišljao o smrti. Zauvijek je zatvorio zelene oči 29. prosinca 1981. godine. Bela je dočekala svoga Krležu u zajedničkoj grobnici na zagrebačkom Mirogoju.

Četrdeset godina od Krležine smrti na programu zagrebačkog Teatra Exit je monodrama »Na rubu pameti« u izvedbi Kristijana Petelina nastala prema klasiku Miroslava Krleže objavljenom 1938. godine, a premijerno je izvedena u travnju 2021. kao diplomski ispit iz Scenskog govora pod mentorstvom red. prof. art. Tomislava Rališa. Predstavu planiramo pogledati. Za sad doznajemo da se radnja ove monodrame vrti oko junaka romana kojemu Miroslav Krleža nije dao ime, već ga je odlučio oslovljavati »doktorom«, kojem se život počinje urušavati nakon što prvi put odluči izgovoriti ono što zaista misli te, prilikom večere, svog poslodavca nazove kriminalcem i moralno bolesnim čovjekom.

Uz najavu predstave, kao podsjetnik, navedeni su citati: »Ljudska je glupost mračna snaga pod nama, to je kaotična sila pratvari pod nama koju ljudi još nisu svladali, ali koju će nadvladati ipak, izvan svake sumnje, a u tome i leži značenje ljudskog napretka: stepen pojedinih civilizacija stoji u obratnom omjeru sa stepenom ljudske gluposti. (…) Glupost je sama u sebe zaljubljena i njeno je samoljublje bezgranično. (…) Glupost je sestra mraka, glupost bi htjela da dvonožca ponovo vrati svojim četveronožnim rođacima u prirodi, glupost ne da čovjeku da otputuje na zvijezde, kao što mu sila teže ne da letjeti. (…)

Krležin roman pisan je iz perspektive doktora prava koji s buntovnim stavom dolazi u sukob s društvom, jer jedino u takvom otporu vidi smisao života. Krleža svojim specifičnim stilom na ironičan i sarkastičan način pristupa ljudskoj gluposti i ljudima koje smatra maskama, koje se ponašaju u skladu s javnim ludilom, amoralni i koristoljubivi pojedinci koji ne prežu ni pred čim, pa čak ni pred ubojstvom. Borbu protiv gluposti vode slobodoumni intelektualci, nonkomformisti, usamljeni preosjetljivi pojedinci koji upravo u takvoj borbi i otporu vide smisao života.

Ovaj je Krležin roman umnogome obojen politikom i kritikom zlokobnih društvenih pojava u međuraću, koje su kulminirale u Drugom svjetskom ratu. Ubojstva »malih« ljudi, malograđanština i borba intelektualaca s moćnicima koji su bogatstvo i ugled u društvu stekli na neprimjeren način provlače se kroz sva poglavlja romana, a te su teme, nažalost, aktualne i danas. Njegov je protagonist pobunjenik u društvu »cilindraša«, doktor prava koji vrlo dobro poznaje građansko zagrebačko društvo, koji kritizira ubojstva četiriju osoba što ih je počinio jedan gospodarski moćnik, a koji se tim činom hvalio na jednoj večeri. Moralna osuda takva čina usmjerit će privatni život i karijeru glavnog junaka na rub društva i rub pameti. Zvuči poznato?