RIJEKA – Žestina kojom su se iz SDP-a obrušili na Kazališno vijeće Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca zbog toga što je to tijelo donijelo prijedlog za razrješenje Marina Blaževića kao intendanta »Zajca« nije zabilježena u novijoj povijesti odnosa politike i kulture u Rijeci. Kvalifikacije kulturnog pročelnika Ivana Šarara da su vijećnici štetočine, da Osnivač nema predstavnike u Vijeću, da su režirali sačekušu, da je njihovo ponašanje kriminalno i da žele šutnuti intendanta u guzicu i kao muškarčine staviti to na glasanje u Gradskom vijeću, još je dodatno prisnažila Sandra Krpan, zamjenica gradonačelnika.

Iako Šarar, koliko znamo, nije formalno član SDP-a, njegova retorika u spašavanju intendanta Blaževića direktno je na liniji obrane toga SDP-ova kadra, a iza kojega najčvršće moguće stoje i sadašnji gradonačelnik Marko Filipović, kao i bivši gradonačelnik Vojko Obersnel, koji se pojavio i na tribini koja je trebala biti komunikacija kazalištaraca sa svojom publikom, a zapravo je poslužila obrani časti Marina Blaževića. Sandra Krpan, kao gradonačelnikova zamjenica, u obraćanju javnosti koje potpisuje, ponovila je neke Šararove teze o štetnosti postupanja članova Kazališnog vijeća, o neopravdanoj hajci na intendanta (što je govorila ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek), linču nad njim provedenim, kao i nebuloze o ugrožavanju poslovanja i rada »Zajca«.

Uputa ne vrijedi

No na stranu dojmovi, na stranu žestina, na stranu očaj ranjenih SDP-ovaca koji su zajedno s intendantom Blaževićem pokušali sve da mu sačuvaju fotelju do novog Zakona o kazalištima, kad mu više ni Vijeće ni itko drugi u ovoj političkoj konstelaciji neće moći ništa, i uz to, naravno, sve probali učiniti da prijedlog za razrješenjem ne dođe do gradskog parlamenta. Gdje u tu svrhu, kako se čini, nemaju potreban broj ruku da intendanta održe na upravljačkom životu. Na stranu, dakle sve to, jer provlači se pritom i jedna teza u svem tom spašavanu vojnika Blaževića da Vijeće nije postupilo prema naputku, odnosno Uputi Osnivača. Da, nije, ako je Osnivač gradonačelnik, i to još Marko Filipović i ako predmetna Uputa uopće vrijedi.

Pitamo stoga predsjednika Kazališnog vijeća HNK-a Ivana pl. Zajca kako to oni nisu ili jesu poštivali odluku Osnivača i što je s famoznom Uputom.

– U odnosu na nalog gradonačelnika Grada Rijeke, g. Filipovića, a kojim daje, istina nejasan i apstraktan nalog članovima Kazališnog vijeća izabranih od strane Grada Rijeke odlukom Gradskog vijeća Grada Rijeke, a koji nalog temelji na Uputi o suradnji između Grada Rijeke i korisnika od dana 24. srpnja 2018. godine, važno je ukazati na nekoliko stvari. Prvo, predstavnici osnivača kao članovi Kazališnog vijeća HNK-a Ivana pl. Zajca u Rijeci, izabrani su od strane Gradskog vijeća, a ne od strane gradonačelnika Grada Rijeke, u kojem slučaju eventualne smjernice (ne i naloge) mogu dobiti isključivo od onoga tijela koje ih je izabralo i legitimirano u Kazališno vijeće.

Drugo, u odnosu na gore citiranu Uputu na kojoj se bazira nalog gradonačelnika Grada Rijeke kojim se izravno utječe na rad Kazališnog vijeća, kao samostalnog i neovisnog tijela koje, prema važećem Zakonu o kazalištima, ima pravo predlaganja razrješenja intendanta, bez prethodne suglasnosti ili naloga gradonačelnika, ista je pravno nevažeća. Naime predmetna Uputa temeljena je na članku 7. stavku 1. Zakona o fiskalnoj odgovornosti (NN broj 139/10 i 19/14). Međutim Zakonom o fiskalnoj odgovornosti (NN broj 111/2018, koji je na pravnoj snazi od dana 1. siječnja 2019. godine), u njegovu članku 45. propisano je kako s danom stupanja na snagu toga zakona (dakle s danom 1. siječnja 2019. godine) prestaje biti na pravnoj snazi Zakon o fiskalnoj odgovornosti (NN broj 139/10 i 19/14) na kojem je temeljena predmeta Uputa. Stoga prestankom važenja Zakona o fiskalnoj odgovornosti (NN broj 139/10 i 19/14) s danom 1. siječnja 2019. godine, prestala je vrijediti i predmetna Uputa koja je temeljena na zakonu koji je prestao biti na pravnoj snazi – kaže Peranić.

Vijeće prema zakonu

No ni to nije sve, jer u odnosu na članak 58. Statuta Grada Rijeke, Peranić napominje, važno je naglasiti da gradonačelnik Grada Rijeke imenuje i razrješava predstavnike Grada Rijeke u tijelima javnih ustanova, ako posebnim zakonom nije drukčije uređeno. Budući da je Zakonom o kazalištima propisano da predstavnike Grada Rijeke u Kazališno vijeće HNK-a u Rijeci imenuje i razrješava Gradsko vijeće Grada Rijeke, predmetna Uputa ne može se primijeniti na Kazališno vijeće HNK-a u Rijeci, u smislu davanja naloga članovima od strane gradonačelnika Grada Rijeke, koje naloge bi mogao davati samo onim predstavnicima koje je gradonačelnik imenovao u tijela javnih ustanova.

– Stoga, predmetna Uputa je pravno neegzistentna, a kada kojim slučajem to ne bi bio slučaj, ona ne može derogirati odredbe Statuta Grada Rijeke i odredbe Zakona o kazalištima, kojima je uređen način imenovanja članova u Kazališno vijeće Kazališta i ovlasti Kazališnog vijeća, pri čemu nalog Gradskog vijeća ili gradonačelnika nema konstitutivni značaj u smislu pravne valjanosti donesenih odluka Kazališnog vijeća. Stoga nije istina da članovi Kazališnog vijeća iz redova Osnivača nisu slijedili uputu Osnivača. Kazališno vijeće radilo je sukladno zakonskim propisima – zaključuje Zvonimir Peranić.