Ukazujući zvukom alarma budilice na prijelaze iz svjesnog u nesvjesno, odnosno na ono problematično društveno u premreženosti individualnoga i kolektivnog, što je svojevrsna metafora za (nametnuto) društveno i psihološko stanje svijesti, domaća multimedijalna umjetnica Kata Mijatović u sklopu programa „Crta za beskraj: Ritual“, na riječkom je Korzu ispred gradske ure održala performans „Buđenje“.

Odgovarajući na središnju temu „rituala” u umjetnosti, u sklopu riječke verzije i nastavka projekta „Crta za beskraj” kao svojevrsne posvete životu i djelovanju multimedijalnog umjetnika Marijana Crtalića u organizaciji centra KNAP, performans „Buđenje”, prema najavi Galerije O.K, bavi se fenomenom sna i spavanja, unutar relacija svjesnog i nesvjesnog, odnosno interakcije između dva stanja svijesti u psihičkom i socijalnom kontekstu. U tom vidu, performans „Buđenje” egzistira kao metafora činjenice da smo kao društvo i pojedinci taoci društvenih sistema, koji nas nastoje držati u konstantnom, ali opasnom – stanju uspavanosti. Performans „Buđenje” do sad je izveden 2017. u Sisku u okviru Festivala Željezara kojeg je vodio sam Marijan Crtalić, 2018. u Novom sadu (Festival Dunavski dijalozi) te u Splitu 2019. (Almissa Open Air).

Umjetnica Kata Mijatović (Branjina, 1956.) u svojim radovima propituje odnose između svjesnog i nesvjesnog, vidljivog svijeta i nevidljivih unutarnjih duševnih prostora. Od 1991. do 1993. godine je studirala slikarstvo na Accademia di Belle Arti di Firenze u Italiji, a 1997. godine je diplomirala slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi Đure Sedera. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika, Umjetničke grupe PLEH, bila je članicom Umjetničkog odbora Baranjske umjetničke kolonije (BUK), voditeljicom zagrebačke Galerije AŽ, a 2013. godine sudjelovala je na 55. Venecijanskom bijenalu kao predstavnica Hrvatske s projektom „Između neba i zemlje”, uz kuriranje Branka Franceschija. Održala je brojne samostalne izložbe te sudjelovala na velikom broju grupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Za svoj je rad bila nagrađivana, a radovi joj se nalaze u zbirkama hrvatskih muzeja: Muzej suvremene umjetnosti (Zagreb), Muzej moderne i suvremene umjetnosti (Rijeka), Filip Trade Collection –Muzej Lauba (Zagreb).