ZAGREB – Balet »Spartak«, jedno od najpoznatijih djela Arama Hačaturjana, premijerno će biti izveden 27. siječnja u zagrebačkom HNK-u u koreografiji Jirija Bubeničeka te u koprodukciji s riječkim HNK-om Ivana pl. Zajca. Djelo prati pothvate Spartaka, vođe pobune robova protiv Rimske Republike, poznate kao Treći robovski ili Gladijatorski rat ili prema Plutarhu Spartakov rat, koji je bio posljednji u nizu nepovezanih i neuspješnih robovskih pobuna protiv Rimske Republike.

– Naš balet njeguje novi pristup koji se ne temelji toliko na pokazivačkoj strukturi predstave, koliko na ponovo ispričanoj i kazališno strukturiranoj priči. Novi libreto koji smo napravili potaknuo me da sa svježim pogledom pristupim glazbi Hačaturjana. Zaljubio sam se u tu glazbu i organizirao je tako da slijedi novi tijek radnje. Zbog toga, iako koristimo Hačaturjanovu glazbu za balet »Spartak«, je ona sada potpuno drukčije strukturirana te prati novu liniju priče, oslikava pobunu gladijatora u prvom stoljeću prije nove ere i predstavlja likove s njihovim intimnim pričama, izjavio je koreograf Jiri Bubeniček.

Ruske izvedbe

Hačaturjan je skladao »Spartaka« 1954. godine, a iste je godine za to djelo nagrađen Lenjinovom nagradom. Praizvedba je bila u Kazalištu Kirov u Lenjingradu (danas Marijinsko kazalište u Sankt Peterburgu) 1956., u nekonvencionalnoj koreografiji Leonida Jakobsona, koja je prekršila sve kanone klasičnoga baleta i ostala na repertoaru niz godina. Zatim je djelo postavljeno dva puta u Baletu moskovskoga Boljšoj teatra; 1958. u koreografiji Igora Moisejeva i 1968. u koreografiji Jurija Grigoroviča, a tek je ova produkcija donijela baletu najveću popularnost.

U zagrebačkome Baletu »Spartak« nikada nije izvođen kao cjelovito baletno djelo te će ova koreografija Jirija Bubeničeka, čiji balet »Metropolis« pamtimo iz 2018., biti prvo cjelovito uprizorenje ovoga baletnog djela na našoj pozornici, napominju u HNK-u Zagreb.

Sjajni plesači

– Kako bih približio ovu priču današnjem gledatelju, odabrao sam tehniku temeljenu na klasičnom baletu u koju sam inkorporirao suvremeni pokret tijela. Zajedno s Darijom Gessatijem, scenografom predstave, Nadin Cojocaru, kostimografkinjom i glazbom Arama Hačaturjana, nadam se da će publika uživati u ovoj novoj viziji jedne slavne i uzbudljive ljudske sudbine. Ujedno se i nadam da će uživati u viđenom na sceni, isto onoliko koliko i ja uživam radeći sa sjajnim plesačima u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu, zaključio je Bubeniček.