rogram će otvoriti suita »Pelléas et Mélisande« Gabriela Fauréa, jednog od najistaknutijih francuskih skladatelja svoje generacije čiji je glazbeni stil utjecao na mnoge skladatelje 20. stoljeća
povezane vijesti
- Premijerno izvedena predstava “Kad se zaljubljujemo” u komornom ambijentu orkestralne dvorane riječkog kazališta
- “What Do You See, or Not” u “Zajcu”: Fino usklađen dijalog između plesa i glazbe
- U subotu u Zajcu premijera “Kad se zaljubljujemo”: ‘Glumci su ovdje punopravni kreatori teksta i cijelog projekta’
RIJEKA – Koncertna sezona u HNK-u Ivana pl. Zajca nastavlja se u subotu 20. veljače simfonijskim koncertom »Fauré, Saint-Saëns, Ravel«. Pred članove Riječkog simfonijskog orkestra ponovo će stati, prvi put ove sezone, počasni gost dirigent Ville Matvejeff, te će pod njegovim vodstvom izvesti program s nekim od najljepših stranica francuske klasične glazbe odnosno, kao što i stoji u naslovu koncerta, djela trojice glasovitih francuskih skladatelja. Program će otvoriti suita »Pelléas et Mélisande« Gabriela Fauréa, jednog od najistaknutijih francuskih skladatelja svoje generacije čiji je glazbeni stil utjecao na mnoge skladatelje 20. stoljeća.
»Pelléas et Mélisande« originalno je napisana 1898. godine kao scenska glazba za uprizorenje istoimene drame Mauricea Maeterlincka, tragične priče o zabranjenoj ljubavi, u Londonu. Tek nakon premijere i niza izvedbi, preradio ju je u orkestralnu suitu. I to prvo kao trostavačnu, a potom, nakon što joj je dodao danas najpoznatiju Sicilienne, četverostavačnu koja je u tom obliku prvi put izvedena 1912. godine.
Fauré je glazbu učio kod Camille Saint-Saënsa, čija glasovita Druga simfonija potom slijedi na programu koncerta francuske glazbe. Skladba je to velikih razmjera s mnogo inovativnih ideja u obliku i strukturi. Protkana kontrastom, u njoj se izmijenjuju dramatične, brze i olujne dionice s onim posve nježnim i tihim. Četvrti, završni stavak, rondo, temelji se pak na plesnoj melodiji punoj energije. Koncert će zaključiti »Moja majka Guska« Mauricea Ravela, napisana prvo za klavir četveroručno, a kasnije orkestrirana za balet. Čarobnu fantaziju koja se temelji na nekoliko poznatih bajki, a čiji naslov potječe od istoimene zbirke bajki Charlesa Perraulta, Ravel je, prema vlastitim riječima, pisao s namjerom da »probudi poeziju djetinjstva«.
