Snimio Vedran KARUZA
Ono što bih naglasio je tema neodržavanja zgrada. Vlasnici koji su postali vlasnici imovine koja im ne treba, u nekim čudnim vremenima, je pitanje koje treba riješiti što prije. Problem vlasništva i održavanja zgrada u Americi je vrlo dobro reguliran, osvrnuo se Ervin Dubrović
povezane vijesti
RIJEKA Eminentne smo sugrađane nakon završetka tribine »Stara Rijeka za novu Rijeku« upitali za dojmove, ujedno dobivši odgovore i na goruća pitanja za rješenje vlasništva Teatra Fenice, njegovo spašavanje, ali i ideje za namjenu prostora nekadašnje Gradske knjižnice u Palači Modello, koji mnogi u budućnosti vide u ulozi elegantne kavane i galerijskog prostora.
Marijan Bradanović, povjesničar umjetnosti:
– Mislim da ste pokrenuli jednu lijepu priču, jer kao mediji imate tu mogućnost. Komplimenti za realizaciju. Očekivao sam puno manje ljudi, ali se pokazalo da postoji interes za ovakve teme, što mi je kao povjesničaru umjetnosti posebno drago. U kontekstu spašavanja nekih građevina važno mi je da se istakne da je kolegica Lilian Stošić, pročelnica Konzervatorskog odjela, naglasila da je Teatro Fenice kulturno dobro. Postoji zakon koji to regulira i kao legalisti mislim da se moramo pridržavati tog zakona. Tako da bi trebalo poraditi na tome.
Problem vlasništva
Damir Grubiša, nekadašnji hrvatski veleposlanik u Italiji:
– Tribina je bila izvrsna inicijativa i treba je nastaviti. Došlo je do izražaja da su građani Rijeke svjesni toga da treba nešto više napraviti, negoli što gradska uprava i predlaže i može napraviti. Mislim da bi u tom smislu Rijeka trebala internacionalizirati svoj problem i tražiti suradnju i savezništvo sa sličnim gradovima i susjednim državama, te da se onda riječka baština proglasi baštinom UNESCO-a. To je od iznimne važnosti, jer onda to poprima jednu novu dimenziju. Naravno, prisutan je i problem nedorečenosti našeg sistema, koji omogućava vlasnicima da ne održavaju svoje objekte i stoga treba mijenjati te zakone. U tom kontekstu važna je angažiranost i inicijativa građana, jer bi se to moglo postići referendumom. Grad Rijeka bi trebao poduzeti sve najenergičnije mjere koje su mu na raspolaganju, da se riješi problem neadekvatnog održavanja zgrada od strane vlasnika. A je li se te mjere primjenjuju, treba provjeriti.
Ervin Dubrović, nekadašnji ravnatelj Muzeja grada Rijeke:
– Zadovoljan sam tribinom, bila je vrlo obuhvatna i diskusije su bile vrlo zanimljive. Možda ju je tematski trebalo malo suziti. Ono što bih naglasio je tema neodržavanja zgrada. Vlasnici koji su postali vlasnici imovine koja im ne treba, u nekim čudnim vremenima, je pitanje koje treba riješiti što prije. Problem vlasništva i održavanja zgrada u Americi je vrlo dobro reguliran. Kad se vidi problem, to se rješava na sudu koji imenuje povjerenika, koji ima velike ovlasti, te kad netko ne plaća komunalne naknade onda ga se ovrši, a onog koji ne održava zgradu se sudski goni, jer je on zbog sigurnosti građanstva dužan održavati imovinu i ne smije je dovesti u stanje da zgrada propada i da se onda kaže da se ne može ništa, jer je to privatno vlasništvo. To je kod njih nezamislivo! Javne ustanove, organi vlasti, imaju mogućnost da to riješe, ali se to kod nas ne običava. To je apsurd! Nema liberalnog društva, da svatko radi što ga je volja, jer ako netko ugrožava okolinu, onda se mora sankcionirati.
Teatro Fenice i Palača Modello
Theodor de Canziani, profesor likovne umjetnosti:
– Smatram da je svaka inicijativa, kao što je i ova tribina, koja se pozabavila gorućim problemima, važna. Iako se problem ne može riješiti preko noći. Nažalost, zakasnili smo, jer mi danas industrijsku baštinu gotovo da i nemamo već imamo razvaline. Industrijska baština nisu samo zgrade već i strojevi, postrojenja i ljudi koji su u njima radili i njihove priče. Rekao bih da vijest da Grad Rijeka namjerava uložiti ogromna sredstva u zgradu Exportdrva, koja nema veliku arhitektonsku vrijednost, umjesto u Teatro Fenice, nije pravi potez. Trebalo bi pod hitno riješiti problem Teatra Fenice, koji je od iznimno velike povijesne i kulturne vrijednosti za grad i koji bi i u budućnosti imao polivalentnu ulogu, koju je imao i u prošlosti. Svakako bi trebalo u njega uložiti.
Florinda Klevisser Cianfarani, spisateljica:
– Tribina mi je bila jako zanimljiva. Mislila sam da će se više govoriti o namjenama nekih prostora, te bih stoga naglasila da u prostoru u kojem je donedavno bilo sjedište Gradske knjižnice u Palači Modello vidim prelijepi caffe kao što je to bilo i u prošlosti, a u koji su zalazili brojni poznati Riječani. Trebalo bi više misliti i na održavanje zgrada koje su obnovljene, ali iziskuju redovito održavanje, kako bi uvijek bile lijepe. To je iznimno važna tema o kojoj valja voditi računa.
Mladen Urem, v. d. ravnatelja Muzeja grada Rijeke:
– Tribina je bila izvrsna, jer je problematizirala krucijalne probleme, sukobili su se stavovi političara, stručnjaka i građanstva, na pozitivan način, što je iznjedrilo nove zamisli u rješavanju određenih problema. Bilo bi dobro da se češće održavaju tribine ovakvog tipa, na kojima bi se moglo raspravljati o važnim kulturnim segmentima. Aktualizirale bi se određene teme. Na tribini su rečene vrlo važne stvari. Naziru se rješenja koja su realna i logična. Primjerice, formula koja je korištena u revitalizaciji i stvaranju Art-kvarta trebala bi se primijeniti i na druge zgrade u Rijeci i spasiti ih od propadanja. Treba intenzivirati priču i iznaći sredstva, na donatorsko-volonterskoj bazi da se zaustavi daljnje propadanje Teatra Fenice, poput recimo krova koji se limom može obložiti, dok se čeka rješavanje vlasničkog spora i krene s radovima obnove.