Zaista je impresivno u kolikoj mjeri norveški hit pisac Jo Nesbo uspijeva lik detektiva Harryja Holea i dalje činiti zanimljivim te ostvarivati milijunske naklade svakim novim romanom o tom nesvakidašnjem policajcu. Podsjetimo, kao inteligentan, ali prilično grub te još više neprilagođen lik detektiva iz Osla, Hole se prvi put pojavio 1997. godine u romanu »Šišmiš«. Već tada knjiga je u Norveškoj postala hit i dobila nagradu »Riverton« za najbolji norveški kriminalistički roman, a potom još vredniju nagradu »Stakleni ključ« za najbolji nordijski kriminalistički roman. Uspjeh u Skandinaviji brzo je doveo do prijevoda na engleski, a potom je Nesbo nastavio graditi priče o Holeu nizom romana koji su oduševljavali ljubitelje krimića (»Crvendać«, 2000.; »Nemeza«, 2002.; »Đavolja zvijezda«, 2003.) od kojih su neki i filmovani (»Snjegović«, 2007.), a hrvatsku publiku posebno je oduševio romanom »Spasitelj« (2005., u Hrvatskoj objavljen 2011.) u kojem je Holeov protivnik profesionalni ubojica iz Hrvatske kojeg je Hole portretirao na nesvakidašnji način.

Svakim novim romanom o Holeu slava tog lika, kao i samog pisca, je rasla pa se javila i opasnost od pretjeranog utjecaja Holea na ostalo književno stvaralaštvo autora. Stoga je Nesbo 2013. godine počeo razmišljati o tome da stane s romanima o Holeu. Naravno, čitateljima to nije bilo drago pa se Hole nakon četiri godine stanke koja je počela romanom »Policija« (2013.) svom liku vratio 2017. godine romanom »Žeđ« nakon kojeg nastavlja sagu o Holeu romanima »Nož« (2019.) te prošle godine objavljenom knjigom »Krvavi mjesec«, već trinaestim u serijalu o Holeu, serijalu koji je tako dobro primljen da je još 2013. godine Nesbo dobio u Norveškoj iznimno cijenjenu nagradu »Peer Gynt« za međunarodni uspjeh i postavljanje Norveške na kartu svjetske literature.

Povratak u Oslo

Dvadeset i pet godina nakon prvog stupanja Holea »na pozornicu«, Nesbo je prošle godine najprije u domovini, a potom i u ostatku svijeta objavio svoj trinaesti roman o Harryju Holeu, knjigu »Krvavi mjesec« (»Blodmane«) koja se u Hrvatskoj pojavila koji mjesec nakon originala te, naravno, iznova oduševila ljubitelje »lika i djela« nekonvencionalnog detektiva alkoholičara koji voli rock i do pravde dolazi svojim, a ne službenim putem. Ovog puta Holea na početku priče susrećemo u Los Angelesu u koji je stigao s jednom jedinom namjerom – opijati se do besvijesti dok ne umre. Naime, smrt voljene žene toliko ga je pogodila da više ne vidi smisla postojanja. U tim svojim alko-turnejama po gradu anđela upoznaje ostarjelu holivudsku glumicu Lucille koja ga u mnogočemu podsjeti na voljenu majku. Baš to glavni je motiv da joj odluči pomoći kad shvati da ona opasnim narkodilerima duguje veliku svotu novaca. U međuvremenu u njegovom Oslu policija ima puno problema s nestankom dviju mladih lijepih djevojaka. Tijelo jedne od njih pronađeno je brutalno unakaženo, a budući da su obje imale vezu s milijarderom Markusom Roedom, sumnja javnosti, pa i policije, usmjerena je prema njemu. Roed tvrdi da je nevin i vuče za mnoge neočekivani potez – angažira Holea koji više nije zaposlenik u policiji i traži od njega da za veliki honorar riješi slučaj i pronađe pravog ubojicu. Hole shvaća kako naplatom honorara može spasiti prijateljicu Lucille pa prihvaća. Vraća se u Oslo i kreće u potragu…

Kvartet neprilagođenih

Sve što slijedi ljubiteljima Nesboovog štiva je poznato – ubojica nam je tu pred očima, ali je jako dobro sakriven i teško će ga tko otkriti prije no što to autor dozvoli. Zbivanja su neizvjesna, napeta i dramatična pa se knjiga »guta«, a čisto literarnim sredstvima različitog imenovanja iste osobe (koja, primjerice, nisu moguća na filmu gdje režiser nikako ne bi mogao tako dugo skrivati identitet zločinca) Nesbo drži pažnju čitatelja i vrlo uspješno sakriva rješenje. Kao i obično kod njegovih knjiga zločini jesu posljedica poremećene psihe zločinca, ali još i više društvenih uvjeta i prilika koje su utjecale na psihički poremećaj kod negativca. Ta društvena kritika vidljiva je u nizu epizoda, a posebno je naglašena izborom ekipe koju Hole okuplja da bi riješio slučaj. Uz njega, a on je nedvojbeno alkoholičar, često i nasilnik, tu je i njegov prijatelj iz djetinjstva koji se bavi vožnjom taksija i dilanjem droge, treći u ekipi je bivši korumpirani policajac, a kvartet totalno neprilagođenih zaključuje psiholog koji umire od raka. Ova »s koca i konopca« prikupljena ekipa riješit će – uz malu pomoć prijatelja iz policije koji će tom suradnjom naravno, kršiti zakon – slučaj i privesti krivca pravdi.

Naravno, to će biti učinjeno nakon brojnih obrata i neočekivanih zbivanja tijekom kojih neće nedostajati brutalnosti i nasilja po kojima je cijeli serijal o Holeu i poznat. Pritom je, logično, u prvom planu Harry Hole, lik u čijoj gradnji Nesbo nastoji maksimalno poštovati realnost pa je njegov Hole pomalo i klasični literarni antijunak.

Vrhunska triler zabava

Beskonačna opijanja, grubost u ophođenju, strah od emocionalnog pripadanja drugoj osobi, sklonost agresiji i nasilnom rješavanju problema, neuredan život… sve su to »odlike« zbog kojih Hole »ne prolazi« kao pozitivac. No sve to pada u drugi plan jer taj brutalni gubitnik na kraju donosi pravdu i kod čitatelja stvara osjećaj da dobro ipak pobjeđuje zlo. Baš ta nada i želja ono je zbog čega se mnogi mogu identificirati s Holeom, a u spoju sa zanimljivom radnjom koja jamči vrhunsku triler zabavu čine opojni literarni krimić koktel idealan za čitanje, ne samo ljeti. Zato ova knjiga već jest veliki hit, a ljubiteljima Harry Hole slučajeva treba reći, ako još nisu stigli pročitati knjigu, kako HH vjerojatno kreće u novu avanturu. Naime, završne stranice »Krvavog mjeseca« posvećene su novom brutalnom ubojstvu izvršenom motornom pilom. A ubojicu koji nosi svećenički ovratnik Hole je u nekoliko navrata u »Krvavom mjesecu« već ugledao…

»Scandi noir« književnost

Iako je najpoznatiji po serijalu o detektivu Holeu, Jo Nesbo itekako se istaknuo i drugim knjigama. Objavio je četiri hvaljena romana za djecu u kojima je glavni lik doktor Proktor. Piše i kratke priče, a autor je i nekoliko sjajnih kriminalističkih romana u kojima se Hole ne pojavljuje. Najčuveniji su »Lovci na glave« (»Hodejegerne«, 2008.) po kojima je 2011. godine snimljen i odličan norveški triler, a izvrsni su i »Macbeth« (2018.) te posebno »Kraljevstvo« (»Kongeriket«, 2020.) koji je jedan od vrhunaca »scandi noir« književnosti.

O piscu

Jo Nesbo rođen je u Oslu 29. ožujka 1960. godine, a s obitelji seli 1968. godine u gradić Molde gdje odrasta te kao iznimno talentirani nogometaš već kao tinejdžer igra za prvoligašku ekipu Molde FK. Nažalost, nakon teške ozljede ligamenata mora prekinuti karijeru nogometaša pa se počinje baviti brojnim drugim aktivnostima – pune tri godine služi vojsku, diplomira ekonomiju na sveučilištu u Bergenu, svira u rock sastavu DI Derre, radi kao novinar i burzovni mešetar… U drugom dijelu devedesetih odlučuje početi pisati. Ostalo je, kako se to kaže, legenda.