RIJEKA  Točno na današnji dan, 15. siječnja, navršilo se 50 godina od službenog osnutka Kulturno-umjetničke udruge »Jeka Primorja« iz Rijeke. Ovaj mješoviti pjevački zbor nastao je prije pola stoljeća iz triju pjevačkih zborova, uspješno djelujući sve do danas. Kako podsjeća Josip Valečić, predsjednik KUU-a »Jeka Primorja«, tijekom tog razdoblja ostvareni su zapaženi rezultati, putovanja, osvojene nagrade i priznanja, a ime Rijeke i domaćeg kraja pronijeto je diljem domovine i Europe.

– Zbog trenutnih epidemioloških mjera, a kako se bavimo zborskim pjevačkim amaterizmom, nismo u mogućnosti održati nikakav poseban događaj. No činjenica je da je prema našim podacima kroz rad Udruge u 50 godina postojanja na neki način bilo uključeno više od 930 osoba. »Jeka Primorja« je u ovim okolnostima onemogućena »pjevati«, ali se i dalje intenzivno radi na uređenju arhive, osobnoj pripremi članova i skorašnjoj objavi nove velike monografije, ističe Valečić.

Povijest zbora

A kako je sve počelo? Kako je navedeno u kratkoj povijesti »Jeke Primorja«, zborski pjevački amaterizam u Rijeci prisutan je dugi niz godina. Jedan od ranijih pjevačkih zborova bila je »Jeka s Jadrana«, koja je osnovana 1921. godine. Rad zbora prekinut je početkom Drugog svjetskog rata, nakon kojeg je 1945. godine osnovan Pjevački zbor »Jedinstvo« koji je djelovao u Guvernerovoj palači te Pjevački zbor »Mladost« na Vežici. Oba zbora nastavljala su tradiciju »Jeke s Jadrana« i uspješno djelovala pod vodstvom brojnih poznatih dirigenata poput Lovre pl. Matačića, Borisa Papandopula, Josipa Kaplana, Davorina Hauptfelda, Marijana i Dušana Prašelja i drugih.

Potaknut svojevrsnom krizom zborskog amaterizma krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća, maestro Dušan Prašelj odlučuje ovim zborovima priključiti i članove pjevačkog zbora »Ivan Matetić Ronjgov« te osnovati novi zbor kojem je, u spomen na raniju prethodnicu, dao ime »Jeka Primorja«. Nakon osnutka 15. siječnja 1971. godine »Jeka Primorja« djeluje punih 50 godina na adresi Kvaternikova 58a u Rijeci, u nekadašnjoj kući poznatog riječkog izumitelja Lupisa.

Tijekom tog razdoblja zbor, a kasnije i Udruga »Jeka Primorja« ostvaruje cijeli niz značajnih putovanja u više od 20 zemalja Europe. Osobito su značajne turneje u Austriju, Njemačku, Veliku Britaniju, Poljsku, Bugarsku i Francusku, dok je zbor u Češkoj, Slovačkoj, Italiji i Španjolskoj boravio nekoliko puta. Sve nastupe na prostoru bivše Jugoslavije i današnje Hrvatske gotovo je nemoguće nabrojiti.

Brojne nagrade i nastupi

Od nagrada i priznanja valja izdvojiti Nagradu Grada Rijeke 1975. godine, Orden zasluge za narod sa srebrnom zvijezdom 1980. godine, ali i brojne zlatne i srebrne plakete na pjevačkim natjecanjima u Hrvatskoj i inozemstvu. Kao jedan od najznačajnijih nastupa u povijesti »Jeke Primorja« navode se izvedbe Berliozova Requiema 1987. godine u gradiću La Chaise-Dieu u Francuskoj, u kojima je sudjelovalo više od 200 pjevača i 150 članova orkestra Moskovske filharmonije pod ravnanjem Dmitrija Kitajenka.

»Jeka Primorja« je svojim nastupima obilježila i brojne događaje u Rijeci i okolici poput otvorenja tunela Učka, Titovog mosta (današnji Krčki most), otvorenja obnovljene zgrade Kazališta u Rijeci ili proslave ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Značajna je i suradnja zbora s drugim organizacijama kao što su NK Rijeka, NK Orijent, a treba izdvojiti i suradnju s grupom Let 3 s kojom je zbor snimio i nekoliko skladbi. Kao posljednji značajniji nastup »Jeka Primorja« bilježi svečano otvorenje Rijeke – Europske prijestolnice kulture 2020. u riječkoj luci.

Zbog svog predanog rada na očuvanju glazbenog izričaja Istre i Hrvatskog primorja, »Jeka Primorja« redovito je sudjelovala na tradicionalnim manifestacijama poput »Naš kanat je lip« u Poreču, »Brajšini dani« u Puli ili »Matetićevi dani« u Rijeci. Nakon odlaska maestra Dušana Prašelja 1990. godine, za dirigentskim pultom bili su Krunoslav Kajdi, Davorin Hauptfeld, Josip Vuk, Aleksandra Matić i Darko Đekić, a od 2010. godine do danas zbor vodi maestro Igor Vlajnić.

U planu novi projekti

U sastavu »Jeke Primorja« dugi niz godina djelovao je i Muzički tečaj »Marijan Prašelj«, kao i Dječji zbor i glazbeni vrtić, a sve pod vodstvom poznatih riječkih glazbenih pedagoga i u suradnji s Glazbenom školom »Ivan Matetić Ronjgov« u Rijeci. Opsežna arhiva Udruge uključuje brojne fotografije, nagrade, diplome, priznanja i prigodne darove, ali i bogatu notnu zbirku s više od 1. 300 zborskih skladbi. Diskografija sadrži i nekoliko samostalnih gramofonskih ploča, jednu kasetu i nekoliko CD-ova. Iscrpan popis svih sudionika koji su svojim radom obilježili povijest »Jeke Primorja« sastoji se od više od 930 imena, a zanimljivo je da i danas postoje članovi koji u zboru pjevaju od samog početka 1971. godine. Upravo ovaj broj članica i članova jamči »Jeki Primorja« posebno mjesto u srcu i sjećanjima brojnih građanki i građana Rijeke i okolice.
Zbog epidemiološke situacije »Jeka Primorja« danas djeluje smanjenim intenzitetom, ali se trajno pokušavaju pronaći načini glazbenog izražavanja u skladu s epidemiološkom situacijom. U želji za očuvanjem kontinuiteta rada Udruge članovi i uprava intenzivno rade na uređivanju arhive, učenju novih skladbi i pripremi za objavljivanje nove monografije u povodu ove značajne obljetnice rada. Također, u želji za pomoći onima u potrebi članovi intenzivno pružaju pomoć i podršku pa je trenutno u tijeku akcija prikupljanja pomoći prijateljskom zboru HPD »Slavulj« u Petrinji s kojima je »Jeka« upravo u Rijeci u listopadu 2019. godine održala jedan o posljednjih »normalnih« koncerata. U očekivanju nekih boljih vremena »Jeka Primorja« planira i brojne nove projekte, a sve s ciljem promicanja zborskog pjevačkog amaterizma s kojim je prije 50 godina i osnovana.

Uspješne turneje

Maestro Igor Vlajnić »Jeku Primorja« vodi posljednjih desetak godina, pa ga pitamo kako se aktualna pandemija odrazila na obilježavanje 50. obljetnice i planove zbora.
– S obzirom na to da je zapravo potpuno onemogućena blizina većeg broja ljudi, zbor nije u mogućnosti održavati probe. Naš prostor premalen je, a i brojni članovi su u rizičnim skupinama pa je odlučeno da je bolje pričekati neka bolja vremena. U svibnju prošle godine smo pokrenuli ideju »zbora u krug« i predvodili nastup na Korzu u povodu Dana Europe, a u listopadu, uslijed bolje epidemiološke situacije, probe su uz pridržavanje mjera održavane u velikoj dvorani Hrvatske čitaonice na Trsatu, ali je i to ubrzo zaustavljeno. Planirani nastupi i veliko putovanje u Srbiju, Makedoniju, Albaniju i Crnu Goru odgođeni su za ovu godinu – kaže Vlajnić.
S obzirom na to da su važan dio djelovanja »Jeke Primorja« i gostovanja, upitali smo Igora Vlajnića koliko im to u ovim okolnostima nedostaje.
– Osim što je »Jeka Primorja« poznata po svojim prelijepim i uspješnim turnejama i putovanjima, najviše nedostaje zajedništvo koje se u zboru stvara upravo na takvim događajima. No, s obzirom na to da su takve okolnosti i u drugim aspektima našeg života siguran sam da članice i članovi ne doživljavaju ovaj nedostatak kao nešto vezano samo za zbor. Također, nakon ovakvog razdoblja mislim da će svaki sličan događaj biti još radosniji i uspješniji, a planova ne nedostaje – osvrnuo se maestro Vlajnić.

Budućnost »Jeke«

Poznati dirigent Igor Vlajnić ističe da mu vođenje »Jeke Primorja« predstavlja izuzetno veliko iskustvo, koje je možda i najmanje važno u svom glazbenom dijelu.
– Naime, u posljednjih dvadesetak godina dogodio se značajan preokret u području glazbenog amaterizma u Hrvatskoj – sve je manje izvora financiranja, članova, nastupa i slično. Brojne članice i članovi pamte vremena kad je svega toga bilo u izobilju, a danas osim svog vremena moraju odvajati i značajnija financijska sredstva. Ideja maestra Prašelja bila je imati veliki pjevački zbor, a takvu sam tradiciju nastavio i ja. Mislim da je zborski pjevački amaterizam mjesto stvaranja glazbe, ali je istovremeno i mjesto zajedništva, radosti i veselja. Bez ovog drugog aspekta »Jeka Primorja« ne bi više bila ista. Upravo od 2010. godine do danas morali smo transformirati tu paradigmu i učiniti je prikladnom za današnje vrijeme uz stalno traženje nekih novih ideja i pravaca, a takav stav zasigurno ima i određena odricanja i probleme. No ponosan sam da je »Jeka Primorja« danas ipak postojana, financijski stabilna i članstvom bogata Udruga – govori Vlajnić.
Na kraju smo ga pitali kako vidi budućnost »Jeke Primorja«.
– Po prirodi sam optimist, ali mislim da je ovaj zbor, kao i brojni drugi, s neizvjesnom budućnosti. Naime, ovakvim organizacijama u ovim vremenima oduzet je razlog postojanja i svaki oblik održavanja kohezije i zajedništva. Nije moguće održavati probe i nastupe, pa se mnogi pitaju što sad? Nadu polažem u činjenicu da se oduzimanjem navedenog generira i sve veća želja za ponovnim radom. Paradoksalno je zapravo da je danas možda i najmanji problem financijske prirode, što je godinama bilo u prvom planu. Vjerujem da će ubrzo doći bolja vremena, a da članice i članovi neće izgubiti volju, želju i naviku da sudjeluju u radu zbora – zaključuje Igor Vlajnić.