RIJEKA – U povodu obilježavanja 150. godišnjice svjetski poznate austrougarske znanstveno-istraživačke ekspedicije osvajanja Arktika u kojoj je sudjelovalo dvanaest mornara s Jadrana kojima su vođe ekspedicije nadjenuli ime Quarneroli, u atriju HKD-a na Sušaku, kao uvertira u ovogodišnje izdanje History Film Festivala, otvorena je izložba »Quarneroli – Hrvati u osvajanju Arktika«.

Direktorica History Film Festivala Tiha Modrić uvodno se osvrnula na dugogodišnju suradnju s HKD-om te kazala kako festival sada već tradicionalno započinje izložbom, i to onom koja se bavi temama koje su nedovoljno istražene, a ove je godine to »lokalna priča, koja i u kvarnerskim okvirima nije dovoljno poznata«.

Epopeja hrvatskog pomorstva

O samoj izložbi, odnosno o ekspediciji u koju izložba i daje uvid, ruti putovanja, problemima s kojima su se pomorci susreli, svemu onome što je ekspediciji prethodilo, kao i onome što je bilo poslije nje, govorio je Milorad Stanić, istaknuvši kako je izložba, koja je ranije gostovala u Austriji i Italiji, »najsnažnija epopeja hrvatskog pomorstva«.

Izložba »Quarneroli – Hrvati u osvajanju Arktika« predstavlja svjetski poznatu austrougarsku znanstveno-istraživačku ekspediciju osvajanja Arktika koja se odvijala od 1872. do 1874. godine, u kojoj je od 24 člana posade sudjelovalo 12 mornara s Jadrana, dakle čak pola posade, kojima su vođe ekspedicije, Weyprecht i Payer, nadjenuli zajedničko ime – Quarneroli.

Foto Vedran Karuza

Odlični jadranski pomorci

Kako je istaknuto na otvorenju, veliko otkriće te ekspedicije je dotad nepoznati otočni arhipelag sa 191 otokom koji je nazvan Zemlja Franje Josipa, otkad na arhipelagu postoji Rt Fiume i mnogi drugi nama poznati toponimi. U znanstvenome smislu, ekspedicija je preteča istraživanja klimatskih promjena i utjecaja Arktika na ostatak našega planeta, a inovacija izložbe je u tome što veliča hrvatske mornare i njihov doprinos tome istraživanju.

»Odabir posade s jadranske obale nije prošao bez polemika. Tvrdilo se da pomorci s toplog Jadranskog mora neće moći podnijeti teškoće zime i sjevera. Za pomoć pri odabiru mornara Weyprecht je zamolio svog dugogodišnjeg prijatelja kapetana fregate Heinricha Von Littrowa, tada pomorskog inspektora u Rijeci i jednog od značajnijih osoba riječke povijesti 19. stoljeća – znanstvenika, istraživača riječke baštine, zagovornika pomorskog razvoja Rijeke, publicista, pisca udžbenika, pjesnika. Njih dvojica odlučili su odabrati pomorce s Jadrana. Argumenti su bili sljedeći: jadranski pomorci poznaju buru, zimske oluje i snijeg sjevernog Jadrana, nisu skloni piću kao sjevernjaci, uvijek su dobrog raspoloženja, skloni šali i pjesmi pa ih boravak u polarnoj noći neće dovesti do depresije. Oni su pouzdani te se ne žale na teškoće. Nakon sretnog povratka s ekspedicije Weyprecht i Littrow su samo mogli reći da su bili u pravu – jadranski pomorci su bili odlični u svim uvjetima i svi su kritičari zašutjeli. U trenucima primanja najvećih počasti i priznanja, uvijek su spominjali svoje mornare iskazujući tako zahvalu jer bez njih niti njihovog trijumfa ne bi bilo«, piše u opisu izložbe.

Foto Vedran Karuza

Dvadeset panoa

U obrazloženju odluke za hrvatsku brodsku posadu Carl Weyprecht ističe: »Oni su zdravi, snažni, dovitljivi, što je najdragocjenije, vedri ljudi. Oni će kleti i moliti se, psovati i pjevati, ali će raditi i nikada spustiti krila.« A Julius Payer o hrvatskim je mornarima zapisao kako ih odlikuju »bezuvjetna poslušnost, privrženost njihovim vođama, izdržljivost u poteškoćama i odlučnost u opasnostima«.

Također je zanimljivo i da je jedan od mornara, Ante Zaninović, bio iz Sv. Nedjelje na otoku Hvaru, a drugi Ante Lukinović iz Pučišća na otoku Braču, dok su ostali mornari bili iz Plomina, Voloskog, Opatije, Lovrana, Bakra, Malog Lošinja, Rijeke, Cresa te iz Trsta.

Samu izložbu, koja će biti otvorena do kraja trajanja festivala, 13. rujna, čini 20 panoa veličine 140 x 100 cm koji opisuju cjelokupnu ekspediciju. Izložba je dio programa 8. izdanja History Film Festivala – međunarodnog festivala povijesnog dokumentarnog filma, a nastala je u suradnji Lions Cluba Quarneroli Lovran, HKD-a na Sušaku i Istra filma.