OPATIJA – Prva izložba u preuređenoj Villli Angiolini, u Hrvatskom muzeju turizma u Opatiji, otvorena je uz gromoglasnu zvonjavu Halubajskih zvončara, a radi se o gostujućoj izložbi Etnografskog muzeja iz Zagreba »Hrvatska nematerijalna kulturna baština na UNESCO-vim listama«. Naime, kao što je poznato, godišnji pokladni ophod zvončara s područja Kastavštine se nalazi na UNESCO-voj listi zaštićene hrvatske nematerijalne kulturne baštine, pa su njezino otvorenje u HMT-u u Opatiji, pred zainteresiranom publikom uveličali »zvončarski zvonci«. Autor izložbe je Matija Dronjić, koncept potpisuje Iris Biškupić Bašić, a vizualni identitet i likovno oblikovanje Ana Katurić i može se pogledati sve do 9. srpnja. Međutim, kada je riječ o nematerijalnoj kulturnoj baštini, treba reći da je posebnost u tome što kod nje nije prisutan samo jedan autor ili manja grupa njih, već pečat cijele zajednice stvaran tijekom niza godina i to joj daje posebnu vrijednost.

Kulturni fenomeni

Izložba koja je nastala 2011. godine realizirana je zahvaljujući rezultatima dugogodišnjeg rada niza stručnjaka koji su u suradnji s lokalnim zajednicama te nositeljima tradicijskih znanja i vještina od 2009. do danas nominirali dvadeset i jedan kulturni fenomen s područja Republike Hrvatske na tri UNESCO-ve međunarodne liste svjetske nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Foto Marko Gracin

Redizajnirana je u nekoliko izvedbenih inačica prošle godine, a tijekom svojega postojanja postigla velik uspjeh gostujući na 44 lokacije u 15 zemalja. Zanimljivu izložbu, koja prezentira hrvatske posebnosti u najljepšem svjetlu, pogledalo je do danas više od pola milijuna posjetitelja, a sada im se mogu pridružiti i svi opatijski koji žele pobliže upoznati hrvatsko tradicijsko blago.

Na listi svjetske baštine

Uz zvončarsku tradiciju, na listi nematerijalne svjetske baštine se nalazi još i ojkanje, dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja, klapsko pjevanje, bećarac, nijemo kolo s područja Dalmatinske zagore, Sinjska alka, čipkarstvo u Hrvatskoj, umijeće izrade drvenih tradicijskih igračaka na području Hrvatskog zagorja, procesija »Za Križen« na otoku Hvaru, Festa sv. Vlaha u Dubrovniku, godišnji proljetni ophod kraljice ili ljelje iz Gorjana, medičarski obrt na području sjeverne Hrvatske (izrada licitarskih srca), mediteranska prehrana na području Hrvatske, Ekomuzej Batana, međimurska popevka te umijeće suhozidne gradnje, sokolarstvo, pljočkanje, Tripundanske svečanosti i kolo sv. Tripuna – tradicije bokeljskih Hrvata u Hrvatskoj, kao i tradicija uzgoja lipicanaca. Neke su od navedenih hrvatskih posebnosti upisane na svjetsku listu zaštićene nematerijalne baštine samostalno, a neke u grupi uz više zemalja.