SENJ – Uz stalni postav tvrđave Nehaj posjetitelji ovog drevnog zdanja mogu se i putem izložbe Gradskog muzeja Senj pod nazivom »Pavao Ritter Vitezović – život i djelo« upoznati s jednim od najznačajnijih hrvatskih pisaca i kulturnih djelatnika druge polovine 17. i početka 18. stoljeća, poznatom po velikom i svestranom opusu, a otvorena je u povodu 370. obljetnice njegova rođenja.

– Pavao Ritter Vitezović bio je povjesničar, književnik, bakrorezac, kartograf, tiskar, nakladnik, a bavio se i pomoćnim povijesnim znanostima, heraldikom, sfragistikom, genealogijom, odnosno rodoslovljem. Rodio se u Senju 12. siječnja 1652. godine u obitelji koja potječe iz Alzasa, sin je Antuna i majke Senjkinje Doroteje Lučkinić. U godini njegovog rođenja, obitelj je dobila plemstvo i plemićki grb, što će ga još čvršće povezati za hrvatsku domovinu, za njenu prošlost, ali i za njezinu budućnost i njezin budući integritet. Osnovno školovanje vjerojatno je započeo u rodnom Senju, a latinski nastavio učiti kod jezuita u Zagrebu. Nakon prekida školovanja u Zagrebu 1670. godine puno putuje, odlazi u Rim, zatim u Kranjsku gdje radi kod polihistorika J. V. Walvasora. Godine 1861. postaje senjski poslanik na Saboru u Šopronu, na saborskim zasjedanjima na bečkom dvoru i Požunu. Upravitelj je Hrvatske zemaljske tiskare u Zagrebu od njenog osnivanja 1694. godine – pojašnjava Vitezovićev životni put ravnateljica Gradskog muzeja Senj Blaženka Ljubović.

Zastupanje Senja

Kao rođeni Senjanin, u svojoj bogatoj književnoj i javnoj aktivnosti pažnju je posvetio i svom rodnom gradu. Značajno mu je djelovanje bilo na kulturnom, društvenom i političkom polju kao i u zastupanju Senja i njegovih interesa u diplomatskoj misiji u inozemstvu.

– Pavao Ritter Vitezović je vrlo plodan pisac na hrvatskom i latinskom jeziku. U svom radu posebice se posvetio hrvatskoj povijesti i jeziku, naglasio je jedinstvo hrvatskog naroda i jezika te potrebu ujedinjenja svih hrvatskih zemalja. Od golemog opusa neka od predstavljenih djela na izložbi su Odiljenje sigetsko, Kronika aliti spomen vsega i svieta vikov, Priručnik aliti razliko mudrosti cvitje, Senjčica, Croatia rediviva, Bosna captiva, Stemmatographia, a u rukopisu je ostao Lexicon latino… Vitezović je svojim stvaralaštvom i svjetonazorom nadrastao granice svog rodnog grada Senja, hrvatskog naroda i svoje domovine. Postao je i ostao uzor ne samo istaknutim pojedincima, već čitavom naraštaju, čak i preteča nekih zbivanja i pokreta – ističe prof. Ljubović.

Ovom izložbom predstavljen je Vitezovićev bogati stvaralački opus: književna i filološka djela na hrvatskom i latinskom jeziku, rječnik, kalendari, historiografski radovi, djela u rukopisu, bilješke, koncepti, korespondencija i dokumenti te kartografski i grafički radovi. Također su predstavljena i razna stručna i znanstvena izdanja u kojima su objavljeni radovi naših eminentnih znanstvenika koji se bave bogatim opusom Vitezovićevog stvaralaštva, a Senjski zbornik je dao posebno velik doprinos popularizaciji Vitezovića. U svojim hrvatskim djelima većinom se bavio geografskim i povijesnim pitanjima, zanesen vatrenim domoljubljem za Hrvatsku, razmišlja kako joj vratiti staru slavu, vizionar je koji predlaže rješenja ne samo hrvatskih nego i europskih pitanja. Vitezović je autor četiriju karata koje su imale ključnu ulogu u definiranju hrvatskih granica nakon Mira u Srijemskim Karlovcima (1699.), ali i u definiranju nacionalnog identiteta u procesu obnove hrvatskih zemalja nakon 1699. godine. Vitezovićeve karte su veoma bitne u smislu promicanja hrvatskih nacionalnih interesa te borbe za teritorijalni integritet Hrvatske.

Croatia rediviva

– Idejnom postavkom u djelu Croatia rediviva označen je prvim modernim ideologom hrvatske politike na kojim koncepcijama će se graditi svi budući hrvatski politički programi, zbog kojih je postao znak i svjetionik budućim naraštajima koji su dočekali samostalnu slobodnu i demokratsku, ravnopravnu Republiku Hrvatsku. Pavao Riter Vitezović je bio ličnost rijetke ambicioznosti izvanredne snage, svestrana talenta, a svojim kozmopolitskim životnim kredom u svom svjetonazoru i stvaralaštvu nadrastao je službene granice svoga naroda i svoje domovine. Ova izložba, kao i spomenik koji su Senjani Vitezoviću postavili 2003. godine, neka bude vrelo života, znanja, protoka misli i ideja vječne obnovljene Hrvatske, Vitezovićeve Croatie redivive – zaključuje prof. Ljubović.

Izložba je samo jedna od aktivnosti kojim Grad Senj ove godine obilježava 370. godina Vitezovićevog rođenja jer je povodom ove obljetnice Gradsko vijeće Senja 2022. proglasilo godinom Pavla Rittera Vitezovića.