Nastali kao dio njezina nedavno promoviranog reprezentativnog autorskog projekta, velike monografije »Godine ljepote«, i u sklopu autoričinih istraživanja novih tehnologija, noviji radovi Ljerke Njerš iz ciklusa »Slike na svili« predstavljeni su u sklopu novotvorene izložbe »Ljerka Njerš u gostima – Umjetnost na svili« u Galeriji Uljara – Tuorić u Nerezinama.

Svila kao tehnologija

Prema riječima Branke Hlevnjak, »prozračnost vitraja i sjaj stakla u kojima je Ljerka Njerš ostvarila svoja remek-djela, navelo ju je da spomenute efekte izvede u novom mediju s novom tehnologijom – na svili«, pa je iskoristila »računalne i ploterske mogućnosti, te ih podredila svom rukopisu«.

– Rukopis je to koji je oduvijek odzvanjao nadrealnim efektima, crtačkom slobodom i harmonijom koja vraća pogled na poticajni motiv.

Aktovi, cvijeće ili detalji vlastitih radova izvedenih u drugim materijalima, na svili postaju slike eruptivne snage. Nastale u složenim odnosima foto-grafike i originalnog crteža, slike na svili traže smještaj u slobodan prostor da ih prožme svjetlo, a može ih zaljujati povjetarac.

Sasvim originalni, ovi radovi nisu ni tapiserija, ni zavjesa, a može se ih se postaviti na isti način. Kada svoj autoportret ugrađuje u portret Salvadora Dalija, za izložbu Autoportreta u Samoboru, a oba su rasčlanjena u »razbijena stakalca«, u grafičke strukture, koje sugeriraju takav dojam, Ljerka Njerš je naglasila nadrealnu prirodu svojih radova.

Ne samo, dakle, njihovu emotivnu, erotsku i ekspresionističku narav, već i tu spontanost i snovitost, i neobveznu zaigranost koja se pripisuju sljedbenicima nadrealizma, tumači Hlevnjak te dodaje kako su radovi okupljeni ovom izložbom dosad bili izloženi u Muzeju za umjetnost i obrt te Gliptoteci u Zagrebu, kao i Muzeju antičkog stakla u Zadru.

Radovi velikih dimenzija

Autoričinu »lakoću geste u obrisima, komplementarne boje, erotske i različite posvećene ili tek intimne motive«, pojašnjava, prepoznajemo u svim njezinim radovima.

– Predana, dakle, računalnim mogućnostima transformacija, koristeći omiljene motive svojih radova, kreirajući ih korak po korak u potrazi za njihovim novim još neviđenim izrazom, Ljerka Njerš, ostvaruje ih kao svilene slike velikih dimenzija, kako bi u sebe uhvatile što više dodatnog okolnog svijetla.

Ono prožima boje i oblike koji dinamikom i ritmom vibriraju, ne stoje, te u s svojoj ukupnosti asociraju na titravost vitraja u čuvenim gotičkim katedralama.

Koliko igre, toliko i duhovnosti ima u originalnim slikama na svili Ljerke Njerš. Ova izložba samo je mali odabir iz novog ciklusa slika na svili, te je predstavlja simbolično gostovanje Ljerke Njerš u Nerezinama, u novom kulturnom centru stare uljare u obnovi, te dodaje kako smo »na ovim prostorima vidjeli monotipije Ljerke Njerš posvećene hrvatskoj kulturnoj baštini 1994., u doba Domovinskog rata, kada je izlagala u Galeriji Juraj Dalmatinac u Osoru u sklopu Osorskih glazbenih večeri«, stoga je izložba idealna prilika za ponovno ugošćivanje ove velike umjetnice.

Radovi o autorici

O radu autorice objavljeno je nekoliko monografija iz pera Vladimira Crnkovića (1980.), Josipa Depola u biblioteci Prizma, urednika Bože Biškupića (1990.) i Ivanke Reberski pod nazivom »Stvaralačka avantura u boji i vatri« u izdanju ULUPUH-a (2012.).

O stvaralaštvu Ljerke Njerš snimljeni su dokumentarni filmovi Ernesta Gregla (1983.) »Umjetnost gline i vatre« i kratkometražni dokumentarni film »Ljerka Njerš« (1991.) u produkciji Zagreb filma i Filmoteke 16. Godine 2010. u Žepču je otvorena Galerija Ljerke Njerš u sklopu Kulturnog centra Žepče.

Dobitnica je niza nagrada i priznanja među kojima je Nagrada grada Zagreba 1984. i ULUPUHOV-a Nagrada za životno djelo 2022. godine, 2023. postaje redovna članica pri Razredu za humanističke nauke i kulturu Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini (IANUBIH). Izložbu je moguće razgledati u Nerezinama do 19. kolovoza, svakim danom od 19 do 23 sata.

Izloženi radovi

Novootvorena izložba okuplja radove »Autoportret s Dalijem«, print na svili (2021.), »Vrt«, print na svili (2020.), »Josip ban Jelačić«, print na svili (2018.) »Akt«, print na svili (2018.), »Plavi akt«, print na svili (2018.) »Dvoje«, print na svili (2018.), »Autoportret«, print na svili.

O autorici

Autorica Ljerka Njerš rođena je u Begovu Hanu 1937. godine, osnovnu školu je završila u Zagrebu, gdje živi od 1941., petogodišnju Školu primijenjenih umjetnosti u Zagrebu, odjel keramike upisuje 1950. i diplomira kod prof. Blanke Dužanec 1955., a na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu diplomirala je 1960. slikarstvo u klasi prof. Marina Tartaglie.

Samostalno izlaže od 1964. u Zagrebu i Poreču, godinu nakon u Padovi, više puta u Londonu (od 1965. do 2018.), zatim u Švicarskoj Danskoj, Irskoj te diljem naše zemlje.

Do danas je izlagala na više od stotinu samostalnih izložbi, kao i u sklopu selektiranih skupnih izložbi. Od 1985. godine zastupana je na dražbama aukcijskih kuća Christie’s i Bohnam’s.

Keramiku usavršava u tvornici kamenine Santana u Lisabonu 1987., te u tvornici porculana Vista Allegre u Ilhavu u Portugalu 1988. Grafiku (litografiju i bakropis i akvatintu) specijalizira 1988. u Curwen Studiu u Londonu pod vodstvom Stanleya Jonesa.

Od 1990. surađuje sa Studiom Hope Sufferances i Royal Academy of Art gdje izrađuje serije bakropisa i aquatinte, u Zagrebu nastavlja s monotipijama.

Od 1999. bavi se ilustracijom i opremom knjiga. Godine 2000. usvaja raku tehniku i inovira monotipiju u glinotiske. Početkom 2007. posvećuje se radu u staklu., a od 2011. bavi se računalnim slikarstvom i slikama na svili.