U nedjelju 26. ožujka u 18 sati u galeriji Kula Lovran, KUD Ponton je predstavio instalaciju Transhumanizam autora Damira Šegote.

Nakon toga je izveden performance Ispraćaj istog autora u kojem su sudjelovali: književnik Nikola Petković sa autorskim tekstom na temu transhumanizma, Vedran Ružić na kontrabasu, Deni Šesnić kao autor svjetla i glazbe, Branko Lenić – grafičko oblikovanje letka, Nikola Petković kao fotograf i video snimatelj, Raul Varljen, Pavica Čabrijan, Zdravko Čabrijan, Damir Božić Pišta, Melita Sorola Staničić.

U izvedbi je sudjelovalo još dvadestak ljudi koji su došli kao publika. Nakon govora Nikole Petkovića uz pratnju Vedrana Ružiča na kontrabasu, Damir Šegota je uzeo urnu, koja je bila dio instalacije i poveo povorku kroz stari grad Lovrana do mula, gdje je pepeo prosut u more.

Nakon toga se grupa vratila u galeriju gdje se performance nastavio sa karminama. Događanje je dio programa ART- LAURUS 2023. umjetničke organizacije P.A.L.

Nick Bostrom s Filozofskog fakultea Sveučilišta u Oxfordu u svom tekstu “Povijest transhumanističke misli” objašnjava da transhumanizam ima korijene u racionalnom humanizmu.

Transhumanističkim temama raspravljalo se i analiziralo uglavnom u literaturi znanstvene fantastike. Autori kao što su Arthur C. Clarke, Isaac Asimov, Robert Heinlein i Stanislaw Lem istraživali su kako bi tehnološki razvoj mogao duboko promijeniti ljudsko stanje.

Bostrom kaže da je riječ “transhumanizam” prvi upotrijebio brat Aldousa Huxleya, Julian Huxley, ugledni biolog (koji je bio prvi glavni direktor UNESCO-a i osnivač Svjetske zaklade za prirodu), a u djelu Religija bez objave (1927.) napisao je da ljudska vrsta može, ako želi, transcendirati samu sebe, ne samo sporadično, pojedinac ovdje na jedan način, pojedinac ondje na drugi način – već u cijelosti, kao čovječanstvo.

Trebamo ime za ovo novo uvjerenje. Možda će poslužiti transhumanizam – čovjek ostaje čovjekom, ali nadilazi samog sebe, spoznajući nove mogućnosti svoje ljudske prirode i za nju, objasnio je Huxley.