"Sve za jednu"

U Klovićevim dvorima otvorena izložba o djelovanju Kluba likovnih umjetnica

Olga Monika Menčik

Foto Vedran Benović

Foto Vedran Benović

Klub likovnih umjetnica bio je jedino žensko likovno udruženje na ovim prostorima u prvoj polovini 20. stoljeća, a umjetnice su zajedničkim istupima postigle veću vidljivost na likovnoj sceni



Veliki izložbeni projekt »Jedna za sve – Sve za jednu/Klub likovnih umjetnica 1927. – 1940.« otvoren u zagrebačkoj Galeriji Klovićevi dvori donosi iscrpan prikaz djelovanja umjetnica, članica Kluba likovnih umjetnica osnovanog u Zagrebu 1927. godine kao prvog i jedinog ženskog likovnog udruženja u prvoj polovici 20. stoljeća na ovim područjima.


Početkom dvadesetog stoljeća smatralo se da žene nisu sposobne za stvaranje kreativne umjetnosti, posebno ne dovoljno dobre da bi djelovale na tržištu umjetnosti, zbog čega su hrvatske umjetnice 1927. osnovale prvo žensko udruženje na ovim prostorima – Klub likovnih umjetnica.


Članice Kluba udruženo su istupile na likovnu scenu i tržište, te sudjelovale i u organizaciji gostujućih izložbi u Zagrebu. Taj se klub nikada nije raspao – sve su se članice Kluba pridružile Udruženju likovnih umjetnika Hrvatske, zbog čega je Klub ugašen 1947. godine.




Izložbu o Klubu koji je brojao oko pedeset umjetnica, koje je predvodila Lina Crnčić kao predsjednica Kluba, te Nasta Rojc kao tajnica, organizirao je Muzej za umjetnosti i obrt, suorganizirala Galerija Klovićevi dvori, a sam postav dizajnirala je Sanja Bachrach Krištofić.


Povijest djelovanja


– Izložba predstavlja povijest djelovanja i recepciju Kluba likovnih umjetnica osnovanog u Zagrebu 1927. godine, na inicijativu slikarice Naste Rojc i Line Crnčić Virant. Osim umjetničkih djela, slikarskih i kiparskih radova trideset i devet članica Kluba, na izložbi je predstavljena i arhivska ostavština Kluba, rekla je jedna od dviju kustosica ove izložbe, Darija Alujević, stručna savjetnica u Arhivu za likovne umjetnosti Kabineta za arhitekturu i urbanizam HAZU-a.



Foto Vedran Benović

Razdoblje u kojem su umjetnice djelovale potrebno je promatrati u širem kontekstu – konzervativni pogled na prava žena i njihov društveni položaj nisu baš omogućavali pojavljivanje na likovnoj sceni, ali su unatoč tome članice Kluba uspješno održale 11 izložbi o kojima je vođena pedantna dokumentacija, poput kataloga izložbi, koja se danas čuva u Arhivu za likovne umjetnosti HAZU-a.


Djela članica


Osim radova utemeljiteljica Naste Rojc i Line Crnčić Virant, izloženi su radovi i javnosti manje poznatih umjetnica koje su izlagale na jedanaest izložbi Kluba održanih u razdoblju od 1928. godine kad je održana prva izložba u Zagrebu do posljednje održane u Osijeku 1940. godine.


U povodu sedamdesete obljetnice prve izložbe Kluba likovnih umjetnica 1998., u Galeriji Ulrich bila je postavljena manja izložba iz fundusa privatnog kolekcionara dr. Josipa Kovačića, a ovom izložbom prvi puta je cjelovito prikazana djelatnost Kluba i predstavljene njegove članice.



Sonja Tajčević Kovačić: »Parižanka«, 1928. – 1934. Foto Goran Vranić

– Želja nam je bila upoznati javnost kako s poviješću djelovanja Kluba, tako i s razlozima zbog kojih je ostao zanemaren u hrvatskoj povijesti umjetnosti, ali i s djelima i aktivnostima njegovih članica.


Klub likovnih umjetnica bio je jedino žensko likovno udruženje na ovim prostorima u prvoj polovici 20. stoljeća, a umjetnice su zajedničkim istupima postigle veću vidljivost i prisutnost na likovnoj sceni, rekla je druga kustosica ove izložbe, Dunja Nekić, čija je tema doktorske disertacije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu upravo Klub likovnih umjetnica.


Oko 200 eksponata


Na izložbi je oko 200 eksponata posuđenih iz dvadesetak muzejsko-galerijskih institucija iz Hrvatske i Slovenije te desetak privatnih kolekcija. Organizacija tog dijela izložbe bila je zahtjevna, a kustosice ističu zadovoljstvo zbog toga što su većinu planiranih posudbi uspjele realizirati.


Izložbu se može pogledati do 3. studenoga u Klovićevim dvorima, a za vrijeme trajanja izložbe bit će organizirana stručna te autorska vodstva, o čemu će javnost biti obaviještena putem mrežnih stranica Muzeja za umjetnost i obrt i Klovićevih dvora te putem društvenih mreža.