Noć muzeja 29. siječnja

U fokusu biskup Josip Juraj Strossmayer

Hina

Strossmayerova galerija starih majstora u palači HAZU-a  bit će domaćin Noći muzeja / Foto Arhiv

Strossmayerova galerija starih majstora u palači HAZU-a bit će domaćin Noći muzeja / Foto Arhiv

Pod nazivom »Utemeljitelji i reformatori – Josip Juraj Strossmayer, hrvatski mecena«, Noć muzeja će podsjetiti na 200. obljetnicu Strossmayerova rođenja koja je obilježena prošle godine, naglasiti njegov utjecaj u formiranju pojedinih zbirki i muzeja te namjeru otvaranja sakralnih muzeja – najavio je organizator manifestacije, Hrvatsko muzejsko društvo



ZAGREB U jedanaestom izdanju Noći muzeja, koje će se održati 29. siječnja od 18 sati do jedan sat iza ponoći, manifestacija koja svake godine privlači sve veći broj posjetitelja odat će počast biskupu, meceni i političaru Josipu Juraju Strossmayeru.


Pod nazivom »Utemeljitelji i reformatori – Josip Juraj Strossmayer, hrvatski mecena«, Noć muzeja će podsjetiti na 200. obljetnicu Strossmayerova rođenja koja je obilježena prošle godine, naglasiti njegov utjecaj u formiranju pojedinih zbirki i muzeja te namjeru otvaranja sakralnih muzeja – najavio je organizator manifestacije, Hrvatsko muzejsko društvo.


Sakralne ustanove otvaraju zbirke


Kroz temu o jednoj od najvažnijih i najistaknutijih osoba 19. stoljeća, Noć muzeja nastoji i istaknuti vrijednost sakralnih fundusa kao vrijednih i značajnih kulturnih dobara. Temom se nastavlja i intencija manifestacije da se kroz muzejske i sakralne funduse i događanja, predstave velika imena hrvatske kulture, umjetnosti i znanosti. Također se želi da se u krajevima iz kojih te velike ličnosti dolaze, afirmiraju moguće kulturno-turističke ture, poput prošlogodišnjih itinerera Meštrovićevim i Teslinim krajem, ne bi li se kroz kulturu doprinijelo održivom razvoju destinacije.




Manifestacija, koja svake godine diljem Hrvatske potakne mnoštvo građana na kasnonoćni obilazak muzeja, svoje će ovogodišnje izdanje otvoriti u Palači HAZU-a, u Strossmayerovoj galeriji starih majstora.  Njezini su glavni partneri HAZU, gradovi Zagreb i Osijek, osječki Muzej Slavonije i Muzej Đakovštine.


Temu će poduprijeti i niz muzejskih, sakralnih, arhivskih i baštinskih ustanova, s obzirom na njihovo bogatstvo fundusa i stalnih postava, u kojima se nalaze brojni izumi i otkrića s područja znanosti i umjetnosti. Publika će imati rijetku priliku vidjeti neke od zbirki sakralnih ustanova koje inače nisu dostupne javnosti, poput sakralne zbirke crkve sv. Servula u Bujama, a organizirat će se i posebna vođenja, primjerice u Pavlinskom samostanu u Sveticama/Ozalj ili u crkvi sv. Blaža u Zagrebu.



Prva Noć muzeja održana je 1997. u Berlinu, po uzoru na koju su se slične manifestacija počele priređivati diljem svijeta. U Hrvatskoj se organizira od 2005. godine kada je sudjelovalo tek šest zagrebačkih muzeja. Prošlogodišnja, deseta Noć muzeja, održana je u 110 gradova na 250 lokacija, a posjetitelji su mogli razgledati 290 izložbi. Unatoč lošem vremenu i niskim temperaturama događanja je posjetilo 250 tisuća ljudi.



Osobe iz hrvatske povijesti


Uz stalni postav, u Palači HAZU-a će se postaviti izložba odabranih umjetnina koje ocrtavaju lik biskupa Strossmayera kao sakupljača i stvaratelja zbirke Strossmayerove galerije, a u Zagrebu se planira i obilazak programa u zagrebačkim muzejima te umjetničko-zabavni programi na trgovima u središtu grada.Muzej Đakovštine priredit će izložbu koja će pokazati Strossmayerovu ostavštinu i njegov odnos prema glazbenicima, umjetnicima i graditeljstvu, dok Muzej Slavonije priprema izložbu osobnih veza biskupa s rodnim gradom Osijekom.Tema Noći muzeja podsjetit će i na druge istaknute osobe iz hrvatske povijesti – tko su lošinjski reformatori, kako je Juraj Dobrila utjecao na Istru, a Deželić i Kolarić na varaždinske vatrogasce, predstavit će se zbirke poznatih donatora, ali i institucije koje nisu muzejskog karaktera poput ozaljske Munjare, karlovačkog vodocrpilišta Borlin, Zagrebačke pivovare i Zagrebačkog velesajma.

– Ove godine može se saznati kakav je sunčani sat imao Franjo Tahi, tko je Dama sa zlatnim naušnicama, tko grofica Lujza te kakvi su to bili »Ljubavni jadi« starih Požežana. U raznovrsnim radionicama možete izrađivati pokladne/fašničke maske, grafički tisak, proći brzi tečaj glagoljice ili bontona iz 19. stoljeća – najavljeno je.