Uz 100. godišnjicu rođenja Ivana Picelja 19. rujna u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti otvara se retrospektiva “Picelj i prijatelji”, koja predstavlja raznovrsnost njegova rada, od slikarstva i objekata do grafičkog dizajna plakata, opreme knjiga, kataloga i časopisa.

Izložba, koju organiziraju Hrvatsko društvo likovnih umjetnika i Muzej suvremene umjetnosti Zagreb, obuhvaća sve segmente umjetnikovog djelovanja i osvjetljava njegove inovativne doprinose umjetničkom području te ključnu ulogu na međunarodnoj umjetničkoj sceni.

Predvodnik apstraktne umjetnosti

Ivan Picelj (1924.–2011.) bio je predvodnik apstraktne umjetnosti 1950-ih godina i član umjetničkih grupa EXAT-51 i pokreta Nove tendencije koji je grad Zagreb stavio na globalnu kartu umjetničkih zbivanja.

Radovi su mu zastupljeni u fundusima svjetskih muzeja, Muzeja moderne umjetnosti u New Yorku, muzeja Tate Modern te Victoria & Albert muzeja u Londonu, Centra Georges Pompidou u Parizu, muzeja Sztuki u Łódźu.

Autor izložbe Zvonko Maković rekao je kako je Picelj u teškim vremenima inaugurirao apstraktnu umjetnost, svjesno se pozivajući na velike prethodnike iz avangardi s početka stoljeća, a svoju umjetnost uvijek je vezao s umjetnošću bliskih suradnika i prijatelja.

Kolektivna umjesto individualne afirmacije

Kako je težio kolektivnoj afirmaciji, uspostavljao je veze u inozemstvu omogućio je da se već početkom pedesetih naši umjetnici predstavljaju na relevantnim svjetskim izložbama i u respektabilnim galerijama.

Zato će se na retrospektivi paralelno izložiti i djela njegovih prijatelja i suvremenika, Yaacova Agama, Getulia Alvianija, Hansa Arpa, Mihajla Arsovskog, Vojina Bakića, Vladimira Bonačića, Carlosa Cruz-Dieza, Ive Kaline, Julija Knifera, Almira Mavigniera, Francoisa Morelleta, Vladimira Kristla, Božidara Rašice, Jesúsa Rafaela Sota, Aleksandra Srneca i Victora Vasarelyja.

Krajem pedesetih Picelj je otkrio novu tehniku svilotisak i 1957. izdao i svoju prvu grafičku mapu, a početkom šezdesetih postupno odustao od klasične slike i sve se više posvetio izradi reljefa-objekata, dizajnu i grafici koja postaje njegov medij i manifest nove umjetnosti.

Urednica umjetnikove monografije Snježana Pintarić ocijenila je kako Piceljevo okretanje grafici nije bilo slučajno, jer u tradiciji avangardne umjetnosti i bauhausovskih načela kojima se Picelj vodio sa željom da umjetnost služi najširim slojevima, upravo je grafika omogućavala prodor umjetničkog djela u široku javnost.

Iznimno aktivan dizajner

Njegove grafičke mape su opremljene i tiskane u najužoj suradnji s poznatim izdavačima i tiskarama, a surađivao je s vrhunskim umjetnicima i kritičarima, piscima predgovora – Radoslavom Putarom, Annie Le Brun, Gillom Dorflesom, Abraham A. Molesom.

Picelj je bio iznimno aktivan i kao dizajner, radio je plakate za prvu izložbu slikara Grupe Exat-51 1953. te za Salon 54 godinu dana kasnije u Rijeci. Radio je i za Galeriju suvremene umjetnosti, budući MSU, Muzej za umjetnost i obrt te Muzejski prostor (buduća Galerija Klovićevi dvori).

Oblikovao je i knjige, časopise i kataloge što, dok neki od plakata koje je dizajnirao postali su antologijskim primjerima suvremenog dizajna ne samo u nas, nego i u svijetu, napomenuo je Maković

Kako je najavljeno, retrospektiva u MSU donosi veliki broj djela iz muzejskih fundusa i privatnih kolekcija koja niz desetljeća nisu bila javno izlagana, a ostaje otvorena do 17. studenog.

Tijekom njezinog trajanja bit će organiziran bogat i raznovrstan popratni filmski, edukativni i diskurzivni program te brojna stručna vodstva.