RIJEKA Nastala temeljem istraživačkog projekta koji za svoje polazište uzima prostor uvale Slana na otoku Pagu, gdje se od lipnja do kolovoza 1941. godine nalazio prvi koncentracijski logor u NDH, izložba »SLANA – Radikalni krajobraz«, koja obuhvaća film, fotografije, te interdisciplinarno istraživanje u formi 3D rekonstrukcije nekadašnjeg koncentracijskog logora, otvorena je u Galeriji O.K.

Brutalno ljudsko djelovanje

Kako je pojasnila Nika Petković koja je, uz Davora Konjikušića, autorica izložbe, još od 2017. godine rade na izložbi kojom žele ukazati na krajobraz Slane »koji je od mletačkih vremena do danas obilježen brutalnim ljudskim djelovanjem: od ekstrakcije i prekomjerne ispaše preko uspostave koncentracijskog logora pa sve do recentne turističke eksploatacije«. Centralni je dio izložbe film »Uvala« koji redukcijom prikaza razotkriva neraskidivu povezanost krajobraza s povijesnim kontekstom koji je iz njega izbrisan.

– U filmu smo koristili metode »pejzažnog filma« kojima propitujemo postupak (povijesnog) brisanja i negiranja mjesta zločina koje se u ljeto 1941. zauvijek upisalo u surovi kameni krajobraz. Putovanjem k prošlom vremenu iz sadašnjeg trenutka gledatelje pozivamo na perceptivnu komemoraciju i propitivanje političkog okvira slike u kojoj je odsustvo čovjeka zapravo njegova trajna prisutnost, a prazan prostor mjesto zločina, pojašnjava Petković te dodaje da se većom turističkom eksploatacijom lokacije otvaraju i mnogobrojna nova pitanja o komemorativnim praksama i uopće o mogućnostima komemoriranja.

Izlet u prošlost

Sam film, koji je centralni dio izložbe, bitan je jer se gledatelj njime vraća u prošlost, piše u tekstu projekta profesor povijesti i teorije filma na Sveučilištu Stanford, Pavle Levi.

– Ono što na prvi pogled djeluje kao »prazan« prostor, kako film odmiče, sve se eksplicitnije razotkriva kao ništa manje nego mjesto zločina. Drugim riječima, dok film traje, gledatelj kao da se – linearnom vremenskom putanjom – vraća u prošlost, u doba zločina. Ali na kraju puta – što je ključno – taj linearni vremenski tijek razotkriva se kao sredstvo jednog politički daleko emancipiranijeg pristupa vremenu. Taj je pristup zasnovan na vremenskom »kratkom spoju« ili superimpoziciji: na spoznaji da je zločin (iz prošlosti) zapravo sve vrijeme prisutan (u sadašnjosti), ali je potisnut, »izbrisan iz slike«. Upravo je to brisanje rezultat i simptom današnje dominantne – i problematične – ideološke paradigme, ističe Levi.

Interdisciplinarni projekt

Kako je pojasnio Konjikušić, samog interdisciplinarnog projekta ne bi bilo bez suradnje s doc. dr. sc. Goranom Andlarom s Agronomskog fakulteta u Zagrebu koji je sa suradnicima napravio kartiranje, mapiranje i analizu krajobraza i arhivske povijesne građe, na osnovi čega su i napravili 3D model dispoziciju logora. Moramo spomenuti i dizajnera Damira Gamulina, koji je osim likovnog oblikovanja izložbe dizajnirao i četvrti segment izložbe, knjigu koja daje povijesni i politički kontekst uvale Slana.

Umjetnički projekt »SLANA – Radikalni krajobraz« nastao je u produkciji Srpskog narodnog vijeća koje kroz kulturne suradničke projekte potiče umjetničke produkcije i istraživanja koja razvijaju angažiran pristup povijesti i kulturu sjećanja koja se vezuje za nasljeđe antifašizma, stradanja i genocid manjinskog stanovništva te univerzalnog ljudskog iskustva nastalog u teškim traumama ili pak u naknadnoj negaciji istih. Izložba »SLANA – Radikalni krajobraz« u Galeriji O.K. sufinancirana je sredstvima Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije i Ministarstva kulture i medija RH.