RIJEKA – Pristupajući dubrovačkome lokalitetu Pustijerna kao svojevrsnom urbanom fenomenu, izložba »Radna bilježnica: Pustijerna« multimedijske umjetnice Ane Hušman koja rastvara prostor za promišljanje o mogućnostima takozvanog nježnog urbanog probražaja u kojemu se vodi briga (i) o zajednici, otvorena je u riječkom MMSU-u.

Prema riječima kustosice Ivane Meštrov, »izložba je rezultat istraživanja dubrovačkog lokaliteta Pustijerna koji je specifičan po tome što je ostao po strani razvoja gradske infrastrukture i turističke namjene, premda se nalazi unutar gradskih zidina«, pa je »lokalitet preuzet kao pilot za promišljanje mogućnosti nježnog urbanog preobražaja kojeg danas gotovo da i nema«.

Multimedijska umjetnica Ana Hušman / Foto Marko Gracin

Umjetnička knjiga i fanzin

– Zamišljanje budućnosti koja se bavi zajednicom i vodi brigu o njezinoj socijalnoj i kulturnoj dinamici nameće pitanje za kakav se urbani krajolik treba zalagati. U vremenu kada gradovi postaju mjesta brze konzumacije sadržaja, jednako podložni ekonomiji trenutačne zarade. Izložba se bavi pitanjima stanovanja, susjedstva, regulacije i kontrole kretanja fokusirajući se na one za koje takav grad nije projektiran – obične stanare. Izložba se sastoji od materijala proizašlog iz istraživanja predstavljenog u obliku ambijentalne instalacije gdje i sama struktura kolažnog postava na drvenim paravanima sugerira otvorenost i krhkost, ističe Meštrov te dodaje da uz fotografsko i dokumentarno gradivo, »sastavni dio projekta čine i umjetnička knjiga i devet izdanja fanzina koje možemo shvatiti kao uporište za prikupljanje, kako svakodnevnog iskustva, tako i teorijskog znanja o kulturi življenja i podizanju svijesti o potrebi za zajednicom«.

Projekt »Radna bilježnica: Pustijerna«, govori umjetnica Ana Hušman, započela je s kustosicom još 2019. godine terenskim istraživanjem u Dubrovniku na poziv Art radionice Lazareti, a u gradu koji je postao vlastita polirana kulisa zapitale su se mogu li, koristeći alate iz prošlosti, planirati uključiviju budućnost.

Istraživanje

– Na neki način samo istraživanje konstatira kroz niz uporišta, materijalnih, povijesnih, fenomenoloških, eksperimentalnih, teorijskih, kako se nosimo s našim gradovima danas i koliko su promjene u našim obalnim gradovima ili nepostojeće, ili daleko od nježnih, prilično silovite i nerijetko nam nedostaje zajedničkih uporišnih točaka da se s time nosimo. Stoga i potreba za prevođenjem i diseminacijom po nama važnih kritičkih tekstova u sklopu višegodišnjeg projekta kao neki sitni doprinos promišljanju života u gradu danas. U postavu smo pokušale slijediti ideju privremenosti, loše kvalitete, različitosti kvalitete te primijeniti princip rješenja kratkog trajanja ili »drži vodu dok majstori odu«. Zanimalo nas je kako i na koji način prisutnost takvog materijala unutar izložbenog prostora komunicira sa visokokvalitetnim tiskom na platnu i što čitamo iz kombinacija tih tekstura. Kroz postav tako pokušavamo misliti principe razgradnje, zamjene, nadoštukavanja i uslojavanja. Vidimo ga kao heteroklitni hommage našem direktnom okolišu danas, pojašnjava Hušman, dodajući da je o urbanome krajoliku bitno promišljati jer je to okoliš u kojem svi živimo, svi obitavamo i svi ga koristimo.

Kustosica izložbe je Ivana Meštrov, članica šireg autorskog tima koji uz umjetnicu Anu Hušman čine Ana Labudović, Dubravka Sekulić, Nikola Bojić i Marko Tadić. Partnerske organizacije projekta su Irena Bekić i Galerija Prozori te ARL Dubrovnik sa Srdjanom Cvijetić. Riječka izložba je treće predstavljanje projekta započetog još 2019. kao pokušaj zamišljanja drukčijeg upravljanja resursima i življenjem. Izložba se može pogledati do 22. studenoga.