RIJEKA – Državni arhiv u Rijeci prošloga je tjedna otvorio izložbu »Projekt Bunker« kojom je ovjenčao i javnosti predstavio rezultate desetogodišnjih restauratorsko-konzervatorskih radova na najvrednijim arhivalijama, dokumentima i spisima o kojima skrbi, kao i uređenju trezorskih prostorija u kojima se čuvaju.

Izložbu »Projekt Bunker«, koju potpisuju konzervatorice i restauratorice Iva Gobić Vitolović, Dorijana Malinarić-Macan i Ema Thur, ravnatelj riječkog Državnog arhiva Markus Leideck nazvao je krunom zaštite baštine. Naime, od oko 8.000 dužnih metara gradiva, o kojima Državni arhiv danas skrbi, svojom se starošću, raritetnošću, umjetničkom i baštinskom vrijednošću, ali i informacijskom vrijednošću, ističe određena količina koja se pohranjuje u trezorskom prostoru ustanove.

Vrijedni primjerci

– Riječ je o gradivu pisane povijesti iz razdoblja srednjeg i ranog novog vijeka s područja Primorsko-goranske i Istarske županije te manjim dijelom slovenskog dijela Istre. Tu imamo najstarije knjige riječkih notara i kancelara, statute i urbare te nekoliko vrlo vrijednih bilježničkih dokumenata od kojih je najvažniji Istarski razvod iz 1325. godine, odnosno Momjanski prijepis iz 15. stoljeća. Uz navedeno, tu su i zbirke riječkih isprava te povelje augustinaca pustinjaka sv. Jeronima u Rijeci, ali i izbor iz obiteljskih fondova, od čega se Genealogija obitelji Nugent ističe kao najpoznatiji i najvredniji primjerak, naveo je ravnatelj Leideck.

– Premda je značaj tog gradiva za kulturu i baštinu oduvijek bio poznat, uvjeti i način pohrane u spremištu su dugi niz godina bili skromni i neprimjereni. S obzirom na njegovu vrijednost, ali i visok stupanj oštećenosti, bilo je nužno pristupiti zaštiti kao jedinom prihvatljivom rješenju kojim bi se ova pisana baština zaštitila od daljnjeg propadanja, pojasnio je i dodao kako se na inicijativu konzervatorica i restauratorica, tada tek osnovanog Odjela za konzervaciju, restauraciju i reprografiju arhivskog gradiva, u 2012. godini sustavno počelo raditi na zaštiti.

Oštećeno gradivo

Iva Gobić Vitolović, jedna od autorica izložbe, naglasila je kako je direktan povod za ovim projektom bila manjkavost sustavne zaštite i neadekvatni uvjeti spremišta.

– Velik dio gradiva bio je iznimno oštećen, a oni fragmenti koji su prošli procese restauracije vraćali su se u kontekst okruženja u kojem su oštećenja nastajala te su samim time bili podložni ponovnom oštećivanju, dok se zbog nedostatka korisničkih kopija na korištenje davalo originalno gradivo koje je vrlo vrijedno i staro, objašnjava Gobić Vitolović. Upravo zato, govori, na samom početku projekta izvedena je adaptacija trezorskog prostora te građevinski, protupožarni i protuprovalni zahvati, a potom i zahtjevni restauratorsko-konzervatorski radovi te primarna i preventivna zaštita arhivskog gradiva.

– Od tada do danas je gotovo čitav fundus trezora prošao primarnu preventivnu fizičko-tehničku zaštitu, čišćenje i dezinfekciju, a najvredniji dokumenti prošli su postupke konzervacije i restauracije. Na njima se radio kompletan tretman, pa tako i rekonstrukcija dijelova koji nedostaju te pokušaj vraćanja objekta u prvobitno stanje, istaknula je Gobić Vitolović te naglasila da je gotovo najvažniji segment bilo zaštitno snimanje kojim su omogućili da gradivo trezora korisnicima bude dostupno u čitaonici i online repozitoriju koji se naziva Topoteka DAR.

Sustavna zaštita

– Ovako provedenom sustavnom zaštitom gradivo trezora dugoročno je zaštićeno od daljnjeg propadanja, dok je istovremeno osigurana njegova dostupnost korisnicima diljem svijeta, rekao je na kraju ravnatelj Leideck. Napomenuo je da su »Projektom Bunker« napravili i reviziju te reinventarizaciju, a novi prostor trezorskog spremišta omogućit će da se najvrednija građa i dopuni.

– Vjerojatno ćemo u budućnosti u njega uvrstiti i fond koji je nedavno oformljen, a radi se o fondu isusovačkog samostana i kolegija u Rijeci, kao i fondu obitelji Rapiccio s vrlo vrijednim genealoškim stablima i mnogim drugim spisima. Navedenim programima te aktivnom digitalizacijom naših fondova želimo građanima i javnosti približiti svoj rad i arhivsko gradivo koje čuvamo, a time i našu povijesnu baštinu, zaključio je Markus Leideck.

O izložbi

Izložba »Projekt Bunker« sastoji se od izložbenih panela koji prikazuju cjelokupan desetogodišnji konzervatorsko-restauratorski rad, a popraćeni su restauriranim primjercima najstarijih i povijesno važnih dokumenata s naših prostora, poput Statuta Rijeke iz 1530., odnosno prijepisa iz 19. stoljeća, Momjanskog primjerka Istarskog razvoda iz 1325. godine, Urbara samostana augustinaca iz 1576., Knjige riječkog notara i kancelara Dominica Ravizze 1526. – 1536., Grbovnice (povelja) Leopolda I. gradu Rijeci iz 1659. godine, Genealogije obitelji pl. Nugent i mnogi drugi. Izložba koja javnosti omogućava da razgleda ovo vrijedno povijesno gradivo otvorena je do listopada 2022. godine, a pogledati se može radnim danima od 8 do 14 sati.