U muzeju Zeche Zollern u Dortmundu otvorena je izložba pod nazivom »Ovo je kolonijalno«. Na službenim stranicama izložba je opisana ovako: »Jutarnja šalica kave, naziv ulice ili određene predrasude: kolonijalna povijest i danas je prisutna u našoj svakodnevici – čak i u Vestfaliji. Participativna izložbena radionica ‘Ovo je kolonijalno’ poziva vas na traženje tragova i istovremeno je mjesto susreta, pozornica i polje eksperimentiranja.

To nije gotova izložba, već je u procesu nastajanja i mijenjanja: u obliku umjetničkih akcija, radionica i interaktivnih performansa posjetitelji istražuju tragove i posljedice kolonijalizma zajedno s gostima iz civilnog društva, umjetnosti i znanosti. Fokus je na razmjeni i razvoju zajedničkih ideja koje će biti uklopljene u veliku posebnu izložbu u rudniku Zollern 2024. godine.«

Na temelju pitanja »Kakve veze ima kolonijalizam sa mnom?«, izložba ispituje kolonijalne reference Vestfalija-Lippea, a posebno Ruhrskog područja te testira nove pristupe i metode muzejskog rada. Izložba uključuje radionice i interaktivne performanse o povijesti njemačkog kolonijalizma u zemlji i inozemstvu. Kako ističu organizatori, radi se o više participativnom i otvorenom načinu suočavanja sa stvarima. Na mnogim mjestima posjetitelji mogu ostaviti mišljenja i izjave pismeno ili usmeno. Imaju priliku promišljati o sebi i vlastitom odnosu prema temi kako (post)kolonijalizam pogađa sve i tiče se svih.

Posjetitelji mogu sastaviti vlastiti »katalog« od informativnih kartica tijekom obilaska. Mala knjižnica nudi mogućnost dubljeg zalaženja u temu kolonijalizma i njegovih posljedica. Zatim se navode uobičajeni podaci o radnom vremenu muzeja i vođenim obilascima, a tu dolazimo do problematičnog podatka: »Svake subote od 10 do 14 sati izložbena radionica rezervirana je za ‘crnce, starosjedioce i obojene (BIPOC).«

Dalje čitamo i ovo: »Što je siguran prostor? Siguran prostor je zaštićeni prostor u kojem se osobe pogođene rasizmom mogu zaštititi od daljnje (čak i nesvjesne) diskriminacije. To je ponuda za BIPOC, da se mogu povući i otvoreno razmjenjivati ideje. Za BIPOC su takvi sigurni prostori rijetko dostupni u svakodnevnom životu ili u muzejskim prostorima.«

Podsjetimo, BIPOC je kratica za crnce, domorodačke i obojene ljude (black and indigenous people of color).

Ovo je izraz specifičan za Sjedinjene Američke Države, namijenjen iskustvu crnačkih i domorodačkih skupina te demonstraciji solidarnosti između obojenih zajednica. Odluka muzeja u gradu Dortmundu u njemačkoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija naišla je na kritike zato što bijelim posjetiteljima nije dopušten ulazak na izložbu od 10 do 14 sati subotom. Muzej u svojoj obrani objašnjava da je četverosatno razdoblje rezervirano za crne posjetitelje i druge etničke grupe. Politika muzeja, kako kažu, ne nastoji diskriminirati, već rezervirati »siguran prostor za razmišljanje za nebijelce«.

Prema izvješću Euronewsa, policajci su se okupili ispred muzeja Zeche Zollern u Dortmundu, u središtu onoga što društvene mreže opisuju kao rasistički skandal.

»Ovdje se radi o pogođenoj skupini, pa je zahtjev da pogođeni ljudi također mogu biti ono što jesu i govoriti o sebi«, rekla je Barbara Rüschoff-Parzinger iz Odjela za kulturu Regionalne udruge Vestfalija-Lippe (LWL).

»To je pristup, razgovarati o temi za sebe i sam sa sobom i onda jednostavno biti slobodan od drugih ljudi.«

LWL upravlja muzejom Zeche Zollern u kojem se nalazi izložba koja istražuje kolonijalnu prošlost regije Vestfalija.

Iako je bila otvorena mjesecima, izložba je izazvala fijasko nakon što je na društvenim mrežama osvanula snimka bijelog novinara jedne radijske postaje kojem je zabranjen ulazak. Mnogi korisnici društvenih mreža opisali su video kao rasizam. U međuvremenu, LWL je zatražio prisustvo policije ispred muzeja.

The Washington Post je izvijestio da je njemački muzej suočen s reakcijom desničara nakon što su odredili vrijeme za posjetitelje koji nisu bijelci da razgledaju izložbu »Ovo je kolonijalno«. Ravnateljica lokalnih industrijskih muzeja Kirsten Baumann objavila je na Facebooku: »Muzej Zeche Zollern u Dortmundu odvojio je četiri sata svake subote kao sigurno vrijeme za posjetitelje izložbe, žele biti obzirni prema ljudima koji su više pogođeni temom kolonijalizma nego drugi.«

Na muzej je skrenuta pozornost i kad je na Tik Toku objavljen video u kojem se dva bijelca sukobljavaju s osobljem muzeja oko posebnog termina. U videu muškarci optužuju muzej za diskriminaciju bijelaca. U videu se vidi da muškarci nisu zamoljeni niti prisiljeni napustiti prostorije. S druge strane, zaposlenici muzeja, koji su snimani bez osobnog pristanka, navodno su odlučili podići tužbe zbog klevete. Unatoč činjenici da bijelci nisu spriječeni pogledati izložbu tijekom ovog posebnog termina, muzej se i dalje suočava s negativnim reakcijama.

Izložba podsjeća na kolonijalnu prošlost Njemačke. Njemačko kolonijalno carstvo je bio skup prekomorskih kolonija koje je Njemačko carstvo zauzelo krajem 19. stoljeća. Carstvom je tada vladala dinastija Hohenzollern. Formiranje kolonija je započelo 1884. godine. Njemačko kolonijalno carstvo je službeno nestalo potpisivanjem Versajskog mirovnog ugovora 10. siječnja 1919. godine. Popis njemačkih kolonija je sljedeći: Togoland (danas: Togo i dio Gane), Njemački Kamerun (Kamerun i dio Nigerije), Njemačka Jugozapadna Afrika (Namibija), Njemačka Istočna Afrika (Tanganjika, Ruanda i Burundi), Njemačka Nova Gvineja (sjeverni dio Papua Nove Gvineje i države Mikronezije), Njemačka Samoa (Samoa) i Njemački Kiautschou (Qingdao u Kini).

Njemačka je 2021. godine, prvi put, priznala kako je počinila genocid u Namibiji tijekom svoje kolonijalne uprave ovom afričkom državom i obećala financijsku podršku veću od milijardu eura za financiranje infrastrukturnih projekata. Njemački naseljenici ubili su na tisuće pripadnika naroda Herero i Nama od 1904. do 1908. godine nakon što su se ova plemena pobunila protiv berlinske uprave kolonijom koja se tada zvala Njemačka Jugozapadna Afrika. Preživjeli su prebačeni u pustinju gdje su mnogi zatvarani u koncentracijske logore, korišteni kao roblje i gdje su mnogi umrli od hladnoće, pothranjenosti i izmorenosti.

»Sada ćemo o tim događanjima službeno govoriti kao o genocidu. U svjetlu povijesne i moralne odgovornosti Njemačke, tražimo oproštaj od Namibije i potomaka žrtava počinjenih zločina«, objavio je tadašnji njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas.

Njemačka je vladala Namibijom od 1884. dok ovu koloniju nije izgubila u Prvom svjetskom ratu. Tenzije su eskalirale 1904. kada su se pripadnici naroda Herero, kojima je oduzeta stoka i zemlja, pobunili, a zatim su ih pratili i članovi plemena Nama. Njemački general Lothar von Trotha je poslan da uguši pobunu i naredio je progon naroda. Najmanje 60.000 pripadnika Herera i 10.000 pripadnika Nama je ubijeno između 1904. i 1908. godine.

Kolonijalni vojnici su vršili masovne egzekucije, progonili muškarce, žene i djecu u pustinju gdje su tisuće umrle od žeđi, te uspostavili zloglasne koncentracijske logore kao što je bio onaj na Otoku ajkula. Tijekom 2015. Njemačka je počela službene pregovore s Namibijom, a 2018. je vratila lubanje i druge ostatke tijela masakriranih pripadnika plemena koji su korišteni za eksperimente kako bi se istaknule tvrdnje o superiornosti europske rase u kolonijalno doba.

Vezano za izložbu »Ovo je kolonijalno«, sličan rasni problem dogodio se u američkom muzeju 2020. U srpnju te godine Washington Times je izvijestio o tome da je Nacionalni muzej afroameričke povijesti i kulture Smithsonian uklonio opise »bjelačke rase« na svojoj izložbi pod nazivom »Govor o rasi«.

Spomenuta grafika pripisuje pozitivne osobine kao što su naporan rad, samopouzdanje, odgođeno zadovoljstvo, dolazak na vrijeme i pristojnost »bijeloj kulturi«. Druge kvalitete koje se pripisuju bjelačkoj rasi uključivale su oslanjanje na znanstvenu metodu, grubi individualizam i sklonost nuklearnoj obitelji. Plakat je izvorno trebao biti kritičan prema onome što je opisao kao »bijelu kulturu«.

Međutim, trud se izjalovio; mnogi su ga prekorili kao snishodljiv i nepravedan prema crncima, jer je pripisivao mnoštvo pozitivnih osobina bijeloj rasi.