RIJEKA – On je legenda. Stripovska. A ovih ćemo ga dana moći promatrati i u galerijskom prostoru. Riječ je o izložbi »Pola stoljeća s Alanom Fordom«, koja će biti otvorena u srijedu 7. listopada u 19 sati u Galeriji Kortil. Izložba se održava u sklopu 19. izdanja Dana talijanske kulture Generalnog konzulata Italije u Rijeci i 20. izdanja Tjedna talijanskog jezika u svijetu. Riječkoj publici izložba se predstavlja nakon Milana. Može se razgledati do 30. listopada, ulaz je slobodan, a radno vrijeme galerije je radnim danom od 10 do 13 i od 17 do 20 sati te subotom od 10 do 13 sati.

U najavi je istaknuto da izložba prati povijest jedne od najdugovječnijih i najpopularnijih publikacija talijanskog stripa u seriji koji je miješanjem ironije, humora, satire i nadrealnog na posve originalan način uspio osvojiti brojne generacije čitatelja. Posjetitelji će imati priliku pratiti evoluciju lika Alana Forda te se upoznati s njegovim prijateljima i neprijateljima, kao i temama iz serijala.

Osim originalnih skica njegovih dvaju autora, Magnusa i Maxa Bunkera, te originalnih izdanja stripova, bit će izloženi i originalni primjerci knjiga te zanimljivi predmeti koji se vezuju uz strip i njegove autore. Autor postava je Luca Bertuzzi s kojim razgovaramo uoči otvorenja izložbe.

Originalni crteži

Kako ste koncipirali izložbu o »Alanu Fordu« u Rijeci?

– Izložba je osmišljena 2019. godine i naslovljena je »Alan Ford 50 anni insieme – Alan Ford 50 godina zajedno« i bila je postavljena u WOW Spazio Fumetto, Museo del Fumetto, dell’Illustrazione e dell’Immagine animata, odnosno u Muzeju stripa u Milanu. Alan Ford je potom postao idealan argument za izložbu o stripu kojim bi se sublimirali odnosi na polju kulture između Italije i Hrvatske u sklopu 19. izdanja Dana talijanske kulture Generalnog konzulata Italije u Rijeci i 20. izdanja Tjedna talijanskog jezika u svijetu.

Temeljna ideja izložbe je prepričati Alana Forda, likove koji čine njegov život, teme njegovih priča, sa željom da se produbi i ona vezana za njegove tvorce Maxa Bunkera i Magnusa, tako što su predstavljeni originalni crteži stripa. Upotpunjena je i memorabilijama: albumima, gadgetima i zanimljivostima kojima, kako uvijek to volim činiti, dajem kompletan pregled na strip koji svi toliko volimo.

Kazali ste kako će na izložbi biti predstavljeni pojedini originalni primjerci stripa. Dajte nam ekskluzivu stripovskih delicija u kojima će štovatelji moći uživati na izložbi u Kortilu.

– Bit će predstavljeno više od dvadeset originalnih crteža s potpisom Magnusa za seriju »Alan Ford«, koji omogućavaju da se divimo evoluciji ovog velikog umjetnika. Publika će tako moći uživati i u crtežima za prvi broj »Alana Forda«, pa sve do posljednje suradnje Magnusa koji potpisuje 200. broj. Moći će se razgledati i originalni primjerci stripa iz privatnih kolekcija te onih iz arhiva Fondacije »Franco Fossati«, među kojima je i prvi broj »Alana Forda« na talijanskom jeziku, prvi primjerak ovog stripa koji je objavljen u bivšoj Jugoslaviji te svi brojevi 1 ostalih serija koje su kreirali Max Bunker i Magnus.

Peter O’Toole kao inspiracija

Što nam možete kazati o »Alanu Fordu«, a što je manje poznato javnosti?

– Jedna simpatična zanimljivost vezana za kreiranje »Alana Forda« odnosi se na izgled samoga lika. Max Bunker i Magnus, naime, nisu znali kakav mu izgled podariti sve dok u kinu nisu pogledali film u kojem je glavnu ulogu tumačio glumac Peter O’Toole. I tako je nastao fizički izgled Alana Forda. Njegov kolega Bob Rock je pak karikatura samoga Magnusa, koji se volio šaliti i na vlastiti račun.

Popularnost »Alana Forda« ne jenjava ?

– »Alan Ford« je još uvijek poznat i voljen u Italiji, kao što to pokazuju sva najnovija reizdanja koja se često prodaju uz dnevne novine. S druge strane, velike likove vole različite generacije čitatelja u različitim povijesnim epohama. I u vašim krajevima »Alan Ford« je vrlo poznat i zasigurno predstavlja najpoznatiji talijanski strip u Hrvatskoj. »Alan Ford«, i nakon pola stoljeća, ide putem edicija koje je napisao Max Bunker koji potpisuje svaku priču o Alanu Fordu koja je ikada objavljena. To je primat koji je nenadmašiv. Mislim da je to strip koji poznaje ponajviše zrela publika, koja ga je možda čitala u mladim danima. No i oni najmlađi se često zainteresiraju za simpatične likove ovoga stripa kad se s njima susretnu, možda upravo stoga što taj strip čita njihov tata, mama ili rođak.

Strip »Alan Ford« bio je izuzetno popularan u bivšoj Jugoslaviji, ali je isto tako u nekoliko navrata bio cenzuriran. O čemu je bilo riječ?

– Da, bilo je nekoliko cenzura vezano za šale autora u pogledu nacističkog režima, koje su potom u prijevodu modificirane. Riječ je o nekoliko rijetkih slučajeva te se njima nismo bavili, niti su zastupljeni na izložbi.

Raritetni primjerci

Na međunarodnoj sceni kolekcionara »Alana Forda« što se najviše traži i koju vrijednost to dostiže u tim krugovima?

– Zasigurno je najtraženiji prvi broj »Alana Forda« objavljen u Italiji 1969. godine. Njegova vrijednost dostiže i nekoliko stotina eura. Pravi raritet predstavlja i prvo izdanje stripa izdanog u bivšoj Jugoslaviji, kao i brojevi koji su sadržavali gadgete poput postera i naljepnica. Nekoliko takvih primjeraka ovakvog stripa, u tom kompletu, bit će predstavljeno upravo na ovoj izložbi.

Što nam možete ispričati o vašim počecima u svijetu stripa i vašem omiljenom stripu?

– Moja strast prema stripu seže u moje djetinjstvo i prisutna je tijekom cijelog mog života. Kao mali postao sam strastveni kolekcionar »Topolina« – »Mickey Mouse«, Disneyjevog stripa, a potom sam se »zaludio« stripovskim superherojima. S vremenom sam postao fan svih stripovskih žanrova, a tome je dakako pridonio i moj posao koji mi omogućava da se bavim različitim likovima i temama unutar svijeta stripa.
Biti kolekcionar stripova je prekrasan hobi. Moguće je kupiti sve priče o jednome liku u raznim edicijama, pratiti sve što objavljuje izdavačka kuća, biti strastveni sakupljač grafičkih novela ili pak biti koncentriran na stripove koji u sebi nose naziv »stripovski antikvitet« ili pak posvetiti se kolekcioniranju originalnih crteža i stripovskih tabli. Sve su to raznovrsni načini kojima se može uživati u istoj strasti. Moj omiljeni strip je »Topolino« – »Mickey Mouse«, praktički oduvijek, kao što sam već kazao. Disneyjev strip je zapravo zaslužan što sam se zainteresirao za ovu vrstu umjetnosti i siguran sam da će zauvijek biti dio moga svijeta.