RIJEKA – Pitanje umjetne inteligencije gotovo svakodnevno sve više prodire u sve sfere ljudskog djelovanja, a novootvorena izložba »Pogled niotkuda« slovenske intermedijske umjetnice Sanele Jahić, koja je otvorena u Galeriji Filodrammatica, bavi se upravo problemom umjetne inteligencije te mogućim odgovorima na njezinu primjenu u svakodnevnome životu.

Ekstenzija softvera

S obzirom na to da je umjetnica bila spriječena doći na otvorenje izložbe, Davor Mišković iz Drugog mora kazao na je kako je tema izložbe aktualna »jer algoritamski aparati i alati umjetne inteligencije neposredno utječu na naše živote, i to svakim danom sve više«, a riječka se izložba u odnosu na slovensku razlikuje u postavu i doživljaju u prostoru, dok je sadržaj nepromijenjen.

– Dok se uloga algoritama u organizaciji rada često glorificira jer unapređuje učinkovitost rada, čini nam se da se nedovoljno govori o tome kako cijenu te učinkovitosti plaćaju sami radnici čiji je rad sve više segmentiran i sveden na jednostavne repetitivne zadatke, pa ljudi u takvom režimu postaju ekstenzija softvera, stoga je prirodno je da se protiv toga bune, o čemu govore i videoradovi na izložbi.

Diskriminirajuće prakse

Također se problematizira zaključivanje prediktivnih algoritama o ponašanju individua na temelju određenih karakteristika pojedinaca, njihovih socijalnih veza i prethodnih ponašanja. Algoritmi su važan alat u suvremenom svijetu, ali imaju i svoju mračnu stranu koja ograničava ne samo pojedince, nego i čitave grupe ljudi u ostvarivanju određenih prava ili ih penalizira zbog ponašanja, ili socijalnih veza koje su označene rizičnima, ističe Mišković te dodaje kako naziv izložbe proizlazi iz našega razumijevanja pogleda; vežemo ga uz nekoga tko gleda, tko ima određeni subjektivitet, a riječ niotkuda zapravo se odnosi na tehnološko-politički sustav čija je temeljna politika uvjeriti nas kako tu ne postoji nikakav subjekt i nikakva politika, nego čisto racionalna kalkulacija. Kako piše u najavi izložbe, iako se streloviti razvoj umjetne inteligencije često doživljava kao pozitivan korak prema olakšavanju svakodnevnih zadataka i poslova, poput pisanja, prevođenja, generiranja i obrade slika i videa, ili unaprjeđenja prodaje i reklamiranja raznih proizvoda, umjetnica u ovoj izložbi istražuje mračno naličje tog procesa, navodeći kako umjetna inteligencija jača postojeću dinamiku moći i promiče društvene podjele kroz hijerarhijsku kategorizaciju pojedinaca na temelju isključivih i ideoloških kriterija vrijednosti. U videu »No to AI, Yes to a Non-fascist Apparatus« autorica navodi nekoliko »grassroots« pokreta, mreža i društvenih centara koje povezuje zajedničko zalaganje za bolje društvene uvjete i solidarnost u borbi protiv algoritamskog aparata.

Kroz dva kratka filma zajedničkog naslova »Workers’ Initiative«, umjetnica prati napore zaposlenika Amazonovih skladišta u Poljskoj u njihovom nastojanju da se kroz međunarodno organiziranje i koordinirane pritiske na tvrtku izbore za bolje uvjete rada, ozbiljno narušene rigidnim sustavima nadzora i algoritamski generiranim kvotama produktivnosti koje ljudsko tijelo guraju do granica izdržljivosti. Osim videa, izložbu čini i serija digitalnih grafika pod nazivom »1s and 0s, Haves and Have-Nots«, koje u formi reklamnih panoa prikazuju brojne konkretne primjere diskriminirajućih praksi primjene sustava umjetne inteligencije, poput praćenja i analize objava na društvenim mrežama, ili profiliranja na temelju dobi, nacionalnosti, novčanih prihoda, rase, spola ili seksualnog opredjeljenja. Izložba ostaje otvorena do 25. travnja i može se pogledati u radno vrijeme galerije uz slobodan ulaz.