RIJEKA – Svečano otvorenje međunarodne izložbe »Damnatio memoriae« održano je u Zavičajnom muzeju Drenova. Izložba je dio projekta Europske prijestolnice kulture, a osmišljena je kao suradnja kulturnog društva Bez granica, nositelja programa susjedstvo Drenova te njihovih belgijskih partnera iz instituta Mundaneum u Monsu koji je 2015. godine nosio titulu Europske prijestolnice kulture.

Sve je započelo nastupom zbora Drenova, a uvodnu riječ imala je Branka Cvjetičanin, voditeljica programskog pravca 27 susjedstava Rijeke 2020. Izložba se sastoji isključivo od digitaliziranih materijala, pa su tako u prostorima Zavičajnog muzeja na zaslonima u obliku prezentacije nižu cjeline izložbe, te se ista može pogledati na mrežnoj stranici http://damnatiomemoriae.bezgranica.hr/.

Rat i mir

Usprkos nemogućnosti dolaska belgijskih suradnika zbog cijele situacije s pandemijom COVIDA-19, dijalog između dviju grupa održan je uživo preko Zoom aplikacije. Damir Medved, predstavnik društva Bez granica i Stephanie Manfroid – voditeljica Odjela za arhiv i valorizaciju Mundaneuma, predstavili su sadržaj izložbenih cjelina i pitanja koja su se pojavila prilikom istraživanja istih. Medved je kao osnovnu motivaciju i ideju naveo spoj pacifizma kojeg baštini belgijsko društvo osvrćući se na rad dobitnika Nobelove nagrade za mir Henrija La Fontainea te brisanja službene povijesti koja otvara mogućnost stvaranja alternativne povijesti. Stephanie Manfroid je uz kratku povijest instituta Mundaneum, predstavivši njene osnivače Henrija La Fontainea i Paula Otleta, postavila nekoliko pitanja vezanih uz brisanje povijesti, a to su – zašto društvo odabire brisanje i zaborav, koji su izazovi koje nosi taj odabir te koja je prava udaljenost između sudjelovanja u povijesti i njene kasnije interpretacije. Također se pita je li Mundaneum, kao arhiv, sa svojom koncentracijom na pacifizam mogao spriječiti rat te se osvrće na La Fontainove riječi: »Postoji tehnika rata kao što postoji i tehnika mira… prvo se moramo gledati kao građani svijeta, potom Europe, a tek onda kao građani određene nacije!«

Mijenjanje naziva toponima

Manfroid se isto tako pita i koliko spomenika je u Europi posvećeno miru, a koliko ratu te ostavlja publiku da se zamisli nad tom činjenicom.

– Osnovna ideja je bila da pokažemo da se s određenim brisanjem i nedostupnošću oficijelnih podataka u našoj službenoj historiografiji otvaraju međuprostori u koje onda ulaze neformalni izvori informacija, navodi Medved. Problematika brisanja prošlosti prikazana je kroz njen realan ili potencijalan utjecaj, »reinterpretaciju« povijesnih zbivanja iz bliže ili daljnje povijesti, te se propituje i umjetna inteligencija i njezin utjecaj na povijesni konstrukt i mijenjanje naziva toponima u razdoblju od 1730. do danas, a u suradnji s Filozofskim fakultetom u Rijeci obrađena je i tematika vezana uz proces eliminacije gotovo 2,8 milijuna knjiga iz RH tijekom 90-ih godina i sistematsko brisanje razdoblja od 1945. do 1990. iz naše kolektivne svijesti. Građani se pozivaju da otvore mrežnu stranicu Zavičajnog virtualnog muzeja Drenove te da se sami upute u danas itekako aktualnu temu.