Kultivacija

Piše Kim Cuculić: Porast posjećenosti muzeja

Kim Cuculić

Foto Dusko Marusic/PIXSELL

Foto Dusko Marusic/PIXSELL

Posjet našim muzejima u odnosu na 2021. godinu povećao se za visokih 35,6 posto



Ovih dana Muzejski dokumentacijski centar objavio je podatke o posjećenosti hrvatskih muzeja u 2022. godini, koji ukazuju na velik porast posjeta. Tako su hrvatski muzeji u prvoj postpandemijskoj godini zabilježili 3.458.338 posjetitelja. Prema rezultatima ankete koju je proveo MDC, a na koju se od 168 muzeja upisanih u Upisnik javnih i privatnih muzeja u RH odazvalo njih 143 ili 85 posto, posjet našim muzejima u odnosu na 2021. godinu povećao se za visokih 35,6 posto, no brojke su još uvijek daleko od posljednje pretpandemijske 2019. godine, kada su muzeji imali 5.235.765 posjetitelja.


Najposjećeniji muzej i ove je godine Arheološki muzej Istre pod kojim su i izdvojene zbirke u pulskoj Areni. Prošlogodišnjih 509.778 posjetitelja vraća ih na posjećenost od više od pola milijuna koliko su imali i 2018. i 2019. Kao i prošle godine, porast od gotovo 200 tisuća posjetitelja odraz je skoka broja turističkih posjeta koji je u Istri prema podacima eVisitora u 2022. sustigao posjećenost iz 2019. godine. Na drugom mjestu su Muzeji Hrvatskog zagorja s 301.508 posjetitelja, što je zamjetan porast od 13,4 posto u odnosu na referentnu 2019. godinu, dok je na treće mjesto izbio Tehnički muzej »Nikola Tesla« iz Zagreba s 259.493 posjeta i porastom od 33 posto u odnosu na 2019. Kako u izvješću MDC-a navodi Ivan Guberina, ovaj agilni zagrebački muzej porast broja posjetitelja od 136 posto u odnosu na prethodnu 2021. postigao je brojnim događanjima i pedagoškim aktivnostima – 25 otvorenih izložbi i 4.769 stručnih obilazaka, a i otvorio je širom svoja vrata drugim zagrebačkim muzejima koji su zbog potresa ostali bez prostora. Četvrti su Dubrovački muzeji s 235.526 posjetitelja, dok je na petome mjestu Muzej grada Splita koji je zajedno s Dioklecijanovim podrumima privukao 210.103 posjetitelja.


Prema pojedinačnim kategorijama, najveći je porast zabilježen kod posjeta stalnim postavima koji su s prošlogodišnja 1.250.073 narasli na 2.093.639 posjetitelja, dok je velik skok zabilježen i u kategoriji povremenih izložbi koje su s prošlogodišnjih 450.789 narasle na 876.245 posjetitelja. Značajan je i porast učenika koji su u odnosu na prošlu godinu gotovo četiri puta češće posjećivali muzeje, što se može pripisati prestanku primjene epidemioloških mjera, a najaktivniji u radu s mladima bili su Muzeji Hrvatskog zagorja koje je posjetilo 77.237 djece iz osnovnih i srednjih škola. Slijedi Tehnički muzej »Nikola Tesla« u čijim je programima sudjelovalo 49.257 djece, dok se na trećem mjestu našao Muzej grada Zagreba koji je u protekloj godini privukao 23.965 najmlađih korisnika.




Hrvatske muzeje i galerije posjetila su 912.594 turista ili 386.116 više nego prethodne godine, od čega gotovo dvije trećine otpada na samo tri naša redovno najposjećenija muzeja – Arheološki muzej Istre, Muzej grada Splita i Muzeje Hrvatskog zagorja, dok Dubrovački muzeji smješteni u našoj najpoznatijoj turističkoj destinaciji i dalje ne vode evidenciju o stranim posjetiteljima.


Ukoliko se gledaju gradovi pojedinačno, muzeji su i dalje najposjećeniji u Zagrebu u kojem je, unatoč činjenici da je gotovo pola zagrebačkih muzejskih kuća zatvoreno zbog konstruktivne obnove, zabilježeno 22 posto svih ulazaka u muzeje. Velik broj posjeta može se pripisati novim i inovativnim rješenjima kojima su muzealci nastojali doći do publike usprkos zatvorenosti matičnih kuća. Uspostavljena su brojna partnerstva u zemlji i inozemstvu, Nacionalni muzej moderne umjetnosti privremeno se »premjestio« u Zadar, a vrata svojih još uvijek funkcionalnih izložbenih prostora i on je, kao i Etnografski i Tehnički muzej, otvorio zagrebačkim muzejima koji su ušli u obnovu.


Na drugom mjestu gradova prema posjećenosti muzeja našla se Pula s 20 posto od ukupnog broja posjeta jer od prošle godine, pored antičke Arene, korisnicima u sklopu Povijesnog i pomorskog muzeja Istre nudi putovanje kroz povijest pulskog fortifikacijskog sustava, dok se na trećem mjestu s 11,5 posto nalazi Dubrovnik.