Muzejski dokumentacijski centar objavio je da su hrvatski muzeji u 2020. izgubili četiri milijuna posjetitelja. Pandemija COVID-19 i zagrebački potres vratili su posjećenost hrvatskih muzeja dvadeset godina unazad, točno u 2001. – godinu kad je broj zabilježenih posjeta prvi put prešao milijun. U 2020. naši su muzeji zabilježili pad od 72 posto – s 5,2 milijuna iz 2019. na 1.462.667 tijekom prošle godine. U anketi koju je proveo MDC od 162 muzeja upisana u Upisnik javnih i privatnih muzeja dobiveni su podaci od 130 muzeja, što predstavlja odaziv od oko 80 posto, a na poziv se odazvalo i nekoliko muzeja koji se ne nalaze u Upisniku, ali su dio MDC-ova Registra muzeja, galerija i zbirki u RH.

Premda je lockdown za hrvatske muzeje završio već 27. travnja, tako da su zbog pandemije bili zatvoreni svega mjesec i pol, za razliku od europskih koje je korona pola godine držala zatvorenima, podaci o posjećenosti hrvatskih muzeja podjednako su porazni kao i u državama koje svoje kulturne ustanove još ne otvaraju. Jedan od faktora koji je hrvatske muzeje dodatno devastirao je potres od 22. ožujka. Zbog šteta na zgradama trećina stalnih postava zagrebačkih muzeja ostali su zatvoreni tako da su prošle godine izgubili više od milijun posjetitelja i zabilježili pad od 78,5 posto. Milijun posjetitelja nestalo je i u kategoriji stranih turista, koji posljednjih godina čine gotovo četvrtinu svih posjetitelja hrvatskih muzeja. Turistički pad najviše su osjetili najposjećeniji hrvatski muzeji kojima velike brojeve nose antički spomenici poput Arene u Puli ili Dioklecijanovih podruma. Dubrovački muzeji, koji su godinama među pet najposjećenijih, u 2020. izgubili su 86 posto posjetitelja.

Ovi porazni rezultati u skladu su s procjenama i analizama koje su na globalnoj i EU-razini izradili ICOM i NEMO. Slične statistike dolaze i iz najposjećenijih muzeja poput pariškog Louvrea, koji je također izgubio 72 posto posjetitelja, dok su američki muzeji ostali bez 30 posto djelatnika. U ovakvim okolnostima ICOM poziva na obilježavanje Međunarodnog dana muzeja u 2021. godini na temu »Budućnost muzeja: oporavak i ponovno osmišljavanje«. Tijekom trajanja pandemije COVID-19 dok se bilježe ozbiljne ekonomske, socijalne i psihološke posljedice, muzeji su se istaknuli kao sigurne institucije, tzv. safe zones, koje imaju kreativni potencijal i mogućnost osmišljavanja načina kako pridonijeti oporavku i aktivno voditi promjene u društvu. ICOM predloženom temom manifestacije poziva međunarodnu muzejsku zajednicu na promišljanje i kreiranje novih poslovnih modela i rješenja kojima će podržati kreativnu ekonomiju, odnosno da isprobaju eksperimentalne i nove hibridne modele kulturnoga djelovanja. Upućen je i poziv da kroz društveni angažman i racionalno korištenje resursa odgovore na socijalne, ekonomske i klimatske izazove današnjice.

Preporučuje se osnaživanje suradnje s institucijama koje dovode posjetitelje (obrazovne institucije, turistički uredi, agencije u lokalnoj zajednici), institucijama i drugim dionicima radi produkcije zajedničkih projekata (muzeji, knjižnice, arhivi, kazališta, obrazovne institucije, tvrtke, udruge te osobe), organizacijama civilnoga društva (participativno upravljanje) i kreativnim sektorom.

Sastavni dio kampanje obilježavanja MDM-a podrška je UN-ovim ciljevima održivog razvoja. Naglasak je stavljen na kvalitetnu edukaciju dostupnu svima, pravo na dostojanstveni rad i materijalnu sigurnost, socijalni dijalog, slobodu izražavanja, promicanje održivog i uključivog gospodarskog rasta gradova i zajednica te donošenje hitnih mjera za borbu protiv klimatskih promjena. Provođenje digitalizacije muzejskih fundusa – od teksta, preko audiozapisa i videozapisa, sve do trodimenzionalnih objekata pokazala se presudnom u komunikaciji s posjetiteljima tijekom lockdowna. Distribuiranje muzejskih sadržaja putem novih komunikacijskih kanala je uspješno, što potvrđuje i ICOM, koji je uz Međunarodni dan muzeja zabilježio više od 83. 000.000 korisnika. Kako je istaknuto, ovo je prilika da se iskoriste brojne mogućnosti suvremenih informacijskih tehnologija za kreiranje sadržaja.