Jedan od radova s izložbe / Foto DORIS FATUR
Ova je tematska cjelina nastala od 1970. do 1990. i govori o inspiraciji kojoj se Rašica uvijek vraća
povezane vijesti
- Prirodoslovni muzej u Splitu je obilježio 100 godina postojanja. Još uvijek stignete vidjeti veliku izložbu postavljenu na tri kata.
- U Gradskoj knjižnici Rijeka otvorena izložba radova korisnika Centra za autizam
- IIlija Stanušić s fotografijom gimnastičara pobijedio na 16. međunarodnoj izložbi sportske fotografije
RIJEKA – U četvrtak, 18. kolovoza, točno u podne u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci bit će otvoren drugi postav izložbe »Zabava pjesnika: Božidar Rašica«, objedinjen nazivom »Kamenolom«. Drugi dio je, u odnosu na prvi, »Horizonte« (otvoren 8. srpnja) likovno-dokumentarni i uključuje slike s crtežima koji su im prethodili, a posvećena je jednom od Rašičinih omiljenih toponima, kamenolomu u Vrsaru. Ova je tematska cjelina nastala u razdoblju od 1970. do 1990. godine i govori o inspiraciji kojoj se Rašica uvijek i nanovo vraća.
Naime, krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća Rašica obnavlja staru istarsku staju u Vrsaru i pretvara je u kuću za odmor. Kad god ima priliku, Rašica crta plohe svijetlosivog kirmenjaka, u vegetaciji jarkih boja i raznih vizura. Crta ga s pogledom iz doma i otvara ga otocima i morskom horizontu. S pučine zatvara kamenolom s krovovima vrsarskih kuća, gleda ga iz lučice s romantičnim prizorom čempresa uz kameno ziđe crkve, hodočasti i upija tu scenu, vraća je životu kroz sjećanja, ili je promatra na licu mjesta dok s terase olovkom, pastelom ili flomasterom fino ili grubo kleše grotu vapnenca na papiru.
Međutim, Rašičina priča o kamenu nije započela njegovim dolaskom u Vrsar i preuređenjem male istarske staje u povremeni dom od 1968. godine. Rašica je stasao u podneblju koje je svoje temelje začelo u kamenu i od njega nastalo. Ta nit s Vrsarom samo je bila kruna kamenom kôdu koji je Rašicu prožimao kroz oba njegova umjetnička uzusa – slikarstvo i arhitekturu. Oduvijek je bio izložen iznimnim, epskim prizorima koji su u njemu razvijali osjećaj za prostor, oblik i boju.
Rašica je u kamenolomu ponovo doživio poticaj otkrivanju čudesnih harmonija između arhitekture i prirode. Prostoručne pune široke i pune uske crte nabacanih poteza slijede njegove trenutne impulse improvizacije, tijekom šetnje, u prolazu, ili po sjećanju. Na nekima opsesivno urezuje crtu i nebrojeno je puta ponavlja u istom potezu, sjenča bridove i pukotine, dok na nekim papirima ovlaš dotakne površinu i u jednom potezu stvori prizor.
Izložba ostaje otvorena do 17. rujna, a njezine su kustosice Diana Zrilić i Ksenija Orelj.
