Oslanjajući se na potencijal igre da omogući novo iskustvo stvarnosti, autorica Petra Mrša okupljenim radovima novootvorene izložbe »Igre koje slijedimo, igre koje stvaramo« u Galeriji Filodrammatica istražuje ljudsku sklonost igri i mašti.

Prema riječima Davora Miškovića iz Drugog mora, izložba predstavlja osam radova riječke umjetnice Petre Mrša, koji su nastajali od 2011. godine.

– Iako su pojedini radovi već predstavljeni riječkoj javnosti, ovom izložbom oni se predstavljaju zajedno kao koherentna cjelina i izmiču fokus s pojedinačnog rada na seriju radova, na iscrpno istraživanje i artikulaciju ljudske potrebe za igrom.

U središtu ove izložbe je Petrino viđenje igre s njezinim posljedicama na individualne psihološke procese, međuljudske odnose u bliskim zajednicama i društvene odnose, koje pretače u niz od osam radova koji na ovoj izložbi čine zbirku iz koje će posjetitelji moći osjetiti snagu Petrinog uvida u svijet igre, kaže Mišković.

Radovi

Kako ističu iz Drugog mora, »generirajući nova iskustva sudionicima, sebi ili publici, kroz postavljanje pitanja, preuzimanje uloga ili zauzimanje prostora, Petra Mrša poziva na maštanje o svijetu u kojem želimo živjeti i manifestiranje tog svijeta kroz igru, ali i izazivanje dominantnih narativa koji oblikuju našu svakodnevicu te propitivanje njihovih namjera, uzroka i obrazaca.

Izazivajući dominantna znanja, autorica se vodi pretpostavkom da nova iskustva omogućavaju novi odnos prema poznatome«.

Propitujući kostime i karakteristike ženskih superjunakinja i kreirajući vlastite interpretacije u suradnji s modnom dizajnericom Mijom Ventin, rad »Igre i šavovi – 1 dio – LARP« (2021.), koji čini sedam kostima superjunakinja, osmislile su štićenice Centra za pružanje usluga u zajednici Zagreb – Dugave.

Rad »Are you sure you want to leave the game?« iz 2019. godine dvokanalni je video nastao temeljem radionice koja poziva grupu dječaka na izmještanje aktivnosti iz videoigara koje igraju u fizički prostor, izazivajući autentične reakcije unutar režirane strukture, s namjerom preslagivanja iskustva iz dvaju svjetova.

Radom »Senzorne cipele« iz 2020. godine autorica, hodajući gradom u cipelama s glinenim podlošcima koje upisuju kontakt tijela i grada, preoblikuje vlastito iskustvo javnog prostora, a javni prostor postaje mjesto propitivanja pripadnosti/pripadanja ili pak otuđenja.

Druga dva videa, »Želja« iz 2018. godine, koji prati ekspediciju na otok Jabuku pedalinom, te »Health 90« iz 2022. godine, propituju utjecaj igara na ljudske odnose.

Potreba za igrom

Rad »Zagreb, 16. 02. 2019« nastao je temeljem akcije grupe djevojčica kojom su odlučile izraditi transparente i prikazati ih na glavnome zagrebačkom trgu, zatim fotografija dječaka iz serije »Nova škola« (2011.) upućuje na biološku potrebu za igrom, a rad »Drhtajuća grla, topeće pregrade« (2021.), istražujući mogućnost korištenja tehnologije u osmišljenim, ranjivim i intimnim aktivnostima, poziva na aktivaciju vlastitoga tijela zvukovima.

Petra Mrša diplomirala je fotografiju na Akademiji dramske umjetnosti, sociologiju na Filozofskom fakultetu i psihologiju na Hrvatskim studijima u Zagrebu.

Završila je poslijediplomski međunarodni umjetnički program WHW Akademija, a radi kao asistentica iz fotografije na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci.

Izložba je otvorena do 8. veljače, a može se razgledati radnim danom od 11 do 13 i od 17 do 20 sati, te subotom od 17 do 20 sati uz slobodan ulaz.

Mrša: Mrske su mi igre kreirane zbog profita

Prema riječima Petre Mrša, radovi su nastajali dugi niz godina, u vrlo različitim kontekstima, za vrijeme studiranja, u sklopu WHW Akademije, na rezidenciji MQ21 u Beču, Creart u Zagrebu, u suradnji s galerijom Prozori, u suradnji s »How to love many in many ways« – platformom igara osmišljenih od strane umjetnika.

– Igre su sistem sa skupom pravila koje nam omogućavaju da doživimo raznolike okolnosti i uloge, da se odmaknemo od našeg uobičajnog svijeta u jedan »podsvijet«.

To je prostor pun strasti, uživljavanja, emocija, ima mogućnost da nas zaokupi i da zaboravimo gdje smo ili koliko je sati. Takav potencijal igre može imati dobre i loše posljedice po pojedinca i društvo, ovisno o tome koje igre biramo ili pak koja pravila slijedimo ili sami stvaramo.

Brojna ponašanja poput odlaska na tulume ili u egzotične krajeve služe odmaku, odmoru, gubljenju. Igre to također nude na siguran i dostupan način.

Igre koje su danas vrlo popularne, a meni osobno mrske su igre kreirane zbog profita. Pravi potencijal igre, da sami sebe iznenadimo novim uvidima u sebe, suigrače i svijet oko sebe je tu rijetka pojava. Eksploatira se ljudska biološka potreba za igrom i kreativnošću da bi se prodao proizvod, smatra Mrša.