RIJEKA – U Muzeju grada Rijeke u susretu s novinarima predstavljena je izložba nizozemskog umjetnika Joosta de Jongea, čijoj cijenjenosti u svijetu moderne i suvremene umjetnosti svjedoči pozamašan broj izložbenih nastupa u Europi i svijetu, ali i radovi sačuvani u mnogim međunarodnim zbirkama, uključujući Centraal Museum Utrecht u Nizozemskoj, Lisa Weithorn u SAD-u, Commune de Cologny u Švicarskoj.

Tijekom ovog boravka u Rijeci – naime, umjetnik je naš grad posjetio više puta – javnosti je predstavio kolekciju djela nastalih u radnom prostoru Palače šećera.

– Serije mojih slika zovu se »Orpheus longing for Eurydice« i bavim se time kako je koncept beskrajne ljubavi veći od života i biva objektom umjetnosti. U specifičnim stvarima, djelima, ljudskim bićima, postoji analogija atemporalnog, univerzalnog i individualnog. U umjetnosti rad je temporalan, ali je podređen vrsti nesvjesne beskonačnosti, pojašnjava nam de Jonge.

Fascinacija Rijekom

Filozofska narav ove kolekcije, za koju nam je otkrio da nosi naziv »Cognitive Meandering«, nastoji ispitati dubinu čistog osjetilnog doživljaja umjetničkog djela, odvojenog od temporalne dimenzije njegova nastanka.

– Kroz artikulacije boja i oblika moguće je unutar sebe stvoriti drukčiji osjećaj, a u pitanju je povezanost s glazbom, poezijom i pričama koje povezuju minula vremena – prošlost i mit – i kako oni žive u stvarnom ljudskom iskustvu, istaknuo je de Jonge.

Ono što umjetnika nedvojbeno fascinira kod Rijeke, ali i potiče njegovo stvaralaštvo, upravo jest njezina kulturalna jedinstvenost – od kolizije različitih utjecaja vidljivih u impozantnoj infrastrukturnoj vizuri grada pa sve do poveznice sa slavnim Carpacciom, jednim od autorovih dražih umjetnika.

– Ovo je također mjesto u kojemu mit o Orfeju dobiva drugu dimenziju – biva produljen u vremenu. To mi je i zanimljivo – koje je pravo značenje koncepta mita koji se kreće kroz vrijeme? Ne radi se o dimenziji poput sata, nego o dimenziji osjeta ljudskog iskustva i mislim da je to važno za izraziti taj dio ljudskog bića, zaključuje osebujni umjetnik.

Impresivni radovi

U likovnoj zbirci Muzeja grada Rijeke većinom se čuvaju djela majstora devetnaestog i prve polovice dvadesetog stoljeća, što de Jongea, koji koketira s modernom i suvremenom umjetnošću protkanom višedimenzionalnim filozofskim značenjem čini, u najmanju ruku – neobičnim izborom.

– Kada je došao kod nas nekoliko puta u Rijeku, shvatili smo da smo mu inspiracija. Naime, u početku je s predmetima iz našeg fundusa radio fotografske koncepte u kojima su sastavni dio činile njegove slike i onda je gledao spoj i promjene koje se događaju u cijeloj dinamici fotografske kompozicije u odnosu njegovo slikarstvo i naše kolekcije. U sljedećoj fazi počeo je slikati u koloritnom apstraktnom slikarstvu u kojemu je sažeta njegova najveća inspiracija, a ti radovi nastali su ovdje. I upravo, krenuvši od Klimta, od cijelog našeg fundusa, od dojma Rijeke – nastala su ova četiri vrlo impresivna rada koja će biti sastavnim dijelom buduće izložbe, zaključila je kustosica Ema Makarun.

Osim Makarun, predstavljanju izložbe prisustvovali su i djelatnici Muzeja grada Rijeke – ravnatelj Ervin Dubrović, zahvaljujući kojemu je De Jongeu omogućeno izlaganje, ali i voditelj odnosa s javnošću Velid Đekić.

Buduća izložba Joosta de Jongea u Rijeci održat će se u prostoru Kockice krajem 2023. godine, a na njoj će biti predstavljen dosadašnji umjetnikov rad inspiriran gradom – koji će prikazivati gradaciju njegovih djela nastalih kroz promišljanje i fascinaciju umjetnošću i poviješću.