SPLIT – Retrospektivna izložba Zdravka Milića »Nebeska arheologija« otvorena je u Sveučilišnoj galeriji u Splitu. Izložba ovog slikara iz Labina, koja je uvrštena u bogati izložbeni program galerije već tradicionalno stiže u organizaciji splitske Galerije Brešan. Prigoda za izložbu fokusirana je na afirmirane umjetnike životom ili djelom vezane za Split.

Premda je najveći dio života stvaralačkim i pedagoškim radom lociran za Labin, Milić je srednjoškolskom izobrazbom Splićanin, jer je srednju Školu primijenjenih umjetnosti, odjel grafike, završio u gradu pod Marjanom 1973. godine. Diplomirao je slikarstvo na venecijanskoj Accademia di Belle Arti 1977., u klasi Carmela Zottija, a stručno usavršavao mozaik 1988. na École Nationale Supérieure des Beaux – Arts u Parizu, u klasi Ricarda Licate. Od 2006. stalno je zaposlen kao docent na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci, a u zvanju redovitog profesora predaje slikarstvo i mozaik.

Četrdesetak eksponata

Na dva kata splitske prestižne galerije slikar se bavi nepoznanicama iz svemira, svijetom i zbivanjima koja nije jednostavno protumačiti i na njih dati ovosvjetovne odgovore i tumačenja. Na četrdesetak eksponata, uglavnom većih, galerijskih formata, slikar poput velikih vizionara i futurista Vernea ili Clarkea nagađa i nudi likovne odgovore na upitnike ima li živih stvorenja ili formi u prostranstvu. Markantne cjeline čiji su uzorci predstavljeni ovom zgodom bave se: »Misijom« iz 2014. – dekodiranjem svemirskih poruka kroz slikarstvo u potrazi za istinom o čovjekovu postanku i identitetu. »Terradrom« iz 2011. – realnošću u kojoj prevladavaju gmazovi, dok svijetom pomoću kompjutorskog monolita dirigira elita koja ima moć. »Angelusdrom« iz 2017. – nastoji obilježiti trenutak kad nebeske glasonoše, anđeli, prenose kodiranu poruku, a pritom ih štite i prate svemirske letjelice. »Thetadrome« lociran u 2011. nudi stanja koja omogućavaju kontrolu emocija i svijesti uz konzumiranje najnovijih tehnologija… Polazna osnovica svima je Drom kao sufiks, a u pitanju je uzletno-sletna staza. »Na nama je da bez velikih izdvajanja Elonu Musku i Richardu Bransonu, prošetamo svemirom i pronađemo odgovore s kojima se ni znanost još ne može suvislo i referentno suočiti«, navodi se uz izložbu.

Znanost i fantastika

– Propitkujem, dakako likovno, koliko se znanost, ona ozbiljna i znanstvena fantastika isprepliću? Koliko ovozemaljske spoznaje uopće vrijede u pretpostavkama i sagledavanjima fenomena koji traže odgovore već desetljećima? Svjedočimo da zakoni kakve rabimo vrijede sve manje, ili su pak teško primjenjivi u drugim sustavima vrijednosti. S neznanjima postajemo sve sumnjičaviji. Što li nam taje moćnici, uvlačeći biznis i vojnu industriju u kolonizaciju svemira? Koliko smo uopće tehnološkim spoznajama dorasli pojašnjenju fenomena NLO? A došljaci su tu, s nama, susrećemo ih već više od pola vijeka. Kome smo naklonjeni, istinama ili teorijama zavjere? Nose li nas u promišljanjima vjerovanja ili spoznaje? Jesmo li spremni sačuvati vrstu posjedanjem na neki obližnji planet… pitanja su koja dominiraju mojim splitskim likovnim gostovanjem, kaže Zdravko Milić.