“Nikad nisam svoje vrijeme mrzio ili podcjenjivao, ali sam nastojao da ga i ne precjenjujem i ne izdvajam iz prošlih vremena, već da ga – koliko sam mogao – povežem s prošlim vremenima, pripravljajući veze s budućim, gajeći uvijek oduševljenje za ono vrijeme koje će doći, koje treba da bude i bolje i ljepše od našega” riječi su Ivana Meštrovića kojima su Barbara Vujanović i Petra Vugrinec, autorice velike i najznačajnije ovogodišnje izložbe ,,Ivan Meštrović – retrospektiva”, u Klovićevim dvorima otvorile najveću dosad retrospektivu Meštrovićevih skulptura koju će posjetitelji moći pogledati sve do ožujka iduće godine.

,,Ivan Meštrović svojim je stvaralaštvom doista povezivao prošlo, sadašnje i buduće vrijeme.

Napajajući se na izvorištima antike i renesanse, svemu što je preuzimao davao je pečat suvremenosti, potvrđujući tako njihovu, ali i vlastitu univerzalnost.

Namjera nam je bila iz, na nekoliko kontinenata rasprostranjenog opusa odabrati najpoznatija, kao i široj javnosti posve nepoznata Meštrovićeva djela.

Njegov figurativni iskaz u širokom dijapazonu tema, predstavlja važnu referentnu točku hrvatske, europske i američke umjetnosti. Svaki susret s umjetničkim djelom uvjetovan je poznavanjem autorove biografije, razdoblja i raznih političkih te društvenih okolnosti.

Ne umanjujući važnost činjenica i kompleksnosti konteksta, vjerujemo u neposrednost i impresivnost snažnog dojma koje je djelo Ivana Meštrovića ostavljalo na promatrača nekad, koje ostavlja danas te koje će ostavljati u vremenu ,,ljepšem od našega”, onom koje tek dolazi” kazala je Vujanović, dok se Vugrinec nadovezala potvrdivši kako je Meštrovićeva ostavština nesaglediva te neusporediva s ijednom drugom umjetničkom pojavom u nas.

,,Njegova djela – od arhitekture do skulpture, književnosti i publicistike, uključujući i sve ostale tragove njegova djelovanja, čine nezaobilazan dio identiteta hrvatske kulture. Njegova su djela integralni dio svakoga od nas, a njegova je umjetnost jedinstvena i neponovljiva. On je i onda i danas poput proroka i Mesije, genija”.

Svečanom otvorenju izložbe prisustvovali su i predsjednik Vlade Andrej Plenković, izaslanik predsjednika Republike Zorana Milanovića Zdravko Zima, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević te predstavnici diplomatskog zbora, mnoštvo uzvanika i građana.

,,Prije četrdeset godina u ovome je prostoru otvorena izložba posvećena Ivanu Meštroviću i stotoj obljetnici njegova rođenja koja je značila svojevrsnu prekretnicu u recepciji života i djelovanja tog umjetnika. Tom se izložbom Meštrović vratio u fokus javnosti te je njome započeta revalorizacija hrvatske moderne umjetnosti.

Na tom smo tragu nastavili djelovati punih 40 godina. Stotine tisuća ljudi u ovim su se prostorijama susreli s prvacima ne samo hrvatskog likovnog stvaralaštva, ali i spomeničkom baštinom neprocjenjive vrijednosti.

Ovom smo izložbom građanima željeli pokloniti nesvakidašnji doživljaj te smo cijelu našu galeriju pretvorili u Meštrovićev hram u kojem ćemo puna tri mjeseca svetkovati i slaviti veličinu umjetnosti našeg naroda” kazao je ravnatelj Galerije Klovićevi dvori Antonio Picukarić, zahvalivši se pritom svima koji su ustupili djela za izložbu, djelatnicima Galerije, kao i dr. Mati Meštroviću.

Ispred suorganizatora izložbe, Muzeja Ivana Meštrovića, obratila se ravnateljica Sandra Grčić Budimir:

,,Meštrović nam je svojom darovnicom učinio čast i zadužio nas kako bismo s ponosom čuvali njegovu ostavštinu kao hrvatsku kulturnu baštinu, da ne spominjem pritom veliki broj skulptura, crteža i pisane građe koja Meštrovićevu darovnicu hrvatskom narodu iz 1952. čini velikom, ali i obvezujućom.

Čuvati je, promovirati njegov značaj i dopustiti suvremenim autorima da se na tom izvoru nadahnjuju i stvaraju nova djela te iznova interpretiraju Meštrovićev život i djelo naš je poziv i poslanje. Ponosni Hrvat, a građanin svijeta, i danas je ovdje okupio toliki broj štovatelja.

Svi smo se došli, na neki način, pokloniti njemu. Splitska publika pomalo nam zamjera što smo 55 skulptura iz Galerije Meštrović doveli u Zagreb na izložbu.

Izveli smo ga iz njegovih poznatih prostora i sada vidimo veličinu i nepremostivost te praznine i vjerujem da ćemo ga svi još više cijeniti” kazala je Grčić Budimir, dodavši kako pozivnicu, preko prisutnih, posebno upućuje mladima kako bi došli na izložbu da bi rad ovog velikog umjetnika imao kome svijetliti i u budućnosti”.

Na izložbi je moguće vidjeti umjetnikove dječačke radove poput ,,Bosanca na konju”, sadreni odljev ,,Zdenca života”, mramornu skulpturu ,,Starice” iz Rima kao primjer antologijskog djela nastalog u Parizu 1908., ,,Miloša Obilića” i ,,Torzo Banovića Strahinje”. Tu su i skulpture iz prve religiozne faze – ,,Prvo raspeće, Bogorodica s djetetom”, ,,Navještenje”, ,,Anđeli iz Leedsa”, reljef ,,Skidanje s križa” iz Tatea kao i čuvena ,,Mala Pietà”.

Iz zrelog perioda valja istaknuti skulpture klasičnog i mediteranskog predznaka u tradiciji antičke i renesansne umjetnosti – ,,Na odmoru”, ,,Žena kraj mora”, ,,Sanjarenje”, ali i figuru ,,Kontemplacija” te spomeničku plastiku – ,,Grgur Ninski”, ,,Indijanci” i ,,Marko Marulić”.

U svakoj se sobi nalazi izdvojena središnja skulptura o kojoj posjetitelji mogu doznati više, a i čitava izložba, kako u sobama, tako i u hodnicima, obiluje vrijednim poznatim, ali i manje poznatim informacijama.

Kustosica izložbe čija je vrijednost procijenjena na trideset milijuna eura je Iva Sudec Andreis, a ista se može pogledati sve do 3. ožujka 2024.

Podsjetimo, ovom se izložbom proslavlja četrdeseti rođendan Galerije Klovićevi dvori te 140 obljetnica rođenja Ivana Meštrovića.