Na izložbi će biti prezentirano četrdesetak djela iz kolekcije koja se čuva u tuzlanskoj Međunarodnoj galeriji portreta, a posjetitelji će moći izložiti i svoju sliku, crtež, fotografiju, skulpturu, knjigu ili bilo koji predmet koji čuvaju u svom domu, a podsjeća ih na Josipa Broza Tita i njegovo doba
RIJEKA U povodu 72. obljetnice Dana oslobođenja Rijeke od fašizma u Malom salonu će 3. svibnja u 19.30 sati biti otvorena izložba »Tito u djelima likovnih umjetnika«, ostvarena suradnjom Grada Rijeke, Muzeja moderne i suvremene umjetnosti i Međunarodne galerije portreta iz Tuzle.
Prvo okupljanje organizirano je u Beogradu krajem prosinca 1946. i početkom siječnja 1947. godine. Tom prilikom na portretiranje su pozvani: Ismet Mujezinović, Paja Jovanović, Pjer Križanić, Vladimir Becić, Marino Tartalja, Božidar Jakac, Gabrijel Stupica i Zlatko Prica.
Drugo okupljanje organizirano je u Bugojnu početkom travnja 1977. godine, na inicijativu Branka Mikulića, nekadašnjeg predsjednika Saveznog izvršnog vijeća SFRJ, uz sudjelovanje umjetnika: Ismeta Mujezinovića, Voje Dimitrijevića, Marija Mikulića, Mehe Sefića, Ljube Laha, Mevludina Ekmečića, Mustafe Ice Voljevice, Mersada Berbera, Alije Kučukalića, Luke Ilića, Ibrahima Bilajca, Milivoja Unkovića, Salima Obralića i Ljupka Antunovića.
Postav izložbe u Malom salonu osmišljen je kao rekonstrukcija ovih događaja, pa će s broda Galeb biti dopremljena fotelja u kojoj je sjedio Tito, a njegovi će portreti biti izloženi na slikarskim štafelajima. Osim toga, svoj prilog izložbi pozvana je dati i publika.
Uz Titove portrete na izložbi će biti predstavljena i fotografska dokumentacija portretiranja Josipa Broza Tita u Bugojnu 1977. godine, a 9. svibnja u 19 sati u Malom salonu održat će se tribina na kojoj će se raspravljati o temama: Tito kao kult ličnosti; kako nastaju kultovi ličnosti; umjetnost u službi države i ideologije; pozicija umjetnika u društvu; povijesno-umjetnička ostavština u kontekstu današnjice.
Na tribini će sudjelovati: Tea Perinčić (Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja), Mila Orlić (Odsjek za povijest, Filozofski fakultet u Rijeci), Mitja Velikonja (Katedra za kulturologijo, Univerza v Ljubljani) i Vjeran Pavlaković (Odsjek za kulturalne studije, Filozofski fakultet u Rijeci).
