RIJEKA – U Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja otvorena je izložba »Riječka zavičajnost ili kako postati građanin Rijeke« autora Tee Perinčić i Markusa Leidecka. Izložba je dio projekta »Brdo kulture«, a organizirana je suradnjom Pomorskog i povijesnog muzeja i Državnog arhiva u Rijeci. Izložba »Riječka zavičajnost ili kako postati građanin Rijeke« progovara o Rijeci i to ispravama iz razdoblja od 17. do 19. stoljeća kojima su dodjeljivana građanska prava onima koji su bili rođeni u Rijeci ili su se u Rijeku doselili, a pravo punopravnog građanstva zaslužili su svojim radom, doprinosom gradu i građanima, kao i svojom financijskom moći.

– Isprave su to koje se čuvaju u našem Muzeju i Državnom arhivu u Rijeci i predstavljaju važan dio riječke povijesti, istaknula je ravnateljica PPMHP-a Nikolina Radić Štivić i najavila i film koji se može pogledati uz izložbu o zahtjevnom restauratorskom poslu na papiru. Zahvalila je djelatnicima Muzeja i Državnog arhiva u Rijeci, studentima Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Odsjeka za povijest, diplomskog studija Povijest i interpretacija baštine koji u Muzeju koji je stručna baza Sveučilišta u Rijeci provode stručnu praksu. Ravnateljica je na financijskoj, ali i svakoj drugoj pomoći zahvalila i Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske, Primorsko-goranskoj županiji i Gradu Rijeci.

Vrijedno gradivo

O izložbi i radu na njoj govorila je autorica Tea Perinčić, istaknuvši izložbu kao još jednu koja se bavi »riječkim« temama, a jedna od njih je i tema Rijeke kao tolerantne sredine što, prema mišljenju Tee Perinčić, treba preispitivati, posebice ako je riječ o povijesnim razdobljima u kojima nije bilo jednostavno ni živjeti u Rijeci, a posebice postati njenim punopravnim građaninom, o čemu govori i ova izložba. Istaknula je izložbu i kao prvi korak prema propitivanju nas samih i našeg odnosa danas prema onima koji iz drugih sredina dolaze u naš grad.
Markus Leideck, uz Teu Perinčić autor izložbe i ravnatelj Državnog arhiva u Rijeci, izrazio je zadovoljstvo što se izložba otvara uz obilježavanje Međunarodnog dana arhiva koji se u Hrvatskoj obilježava od 2009. godine. Najavio je i druga događanja, ali i film o restauratorskim zahvatima na povelji Józsefa Maylátha de Székhelyja na kojoj je radila Iva Gobić Vitolović, viša arhivistica i voditeljica Odjela za restauraciju i konzervaciju Državnog arhiva u Rijeci, a koji će biti prikazan na izložbi. Iako se čini da je postav izložbe skroman i naizgled jednostavan, riječ je o izuzetno vrijednom gradivu, naglasio je Markus Leideck.

Restauratorski radovi

O složenim restauratorskim postupcima, nerijetko potpuno nepoznatim široj javnosti, govorila je Iva Gobić Vitolović istaknuvši restauratorski rad na gradivu preduvjetom neophodnim za izlaganje. Ponekad je gradivo toliko oštećeno da bi bez restauratorskih intervencija bilo neizloživo, a samim time i nedostupno javnosti. Više od stotinu zahtjevnih dokumenata restaurirano je u Državnom arhivu u Rijeci, ali svaki objekt je nov izazov jer se postupci moraju prilagođavati stanju predmeta i oštećenjima na njima te specifičnim materijalima na kojima se radi, istaknula je Gobić Vitolović i pozvala sve da pogledaju film dostupan na izložbi.

U ime Grada Rijeke obratio se gradonačelnik Marko Filipović. Istaknuo je kako izložba govori o zanimljivom razdoblju riječke povijesti i preispituje našu multikulturalnost, naš kozmopolitski duh, otvorenost i toleranciju kojom se danas ponosimo, iako put do toga nije bio ni jednostavan ni lak, o čemu svjedoči i ova izložba. Gradonačelnik je zahvalio Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja Rijeka i Državnom arhivu u Rijeci na predanom radu na ovoj zanimljivoj izložbi. Pozvao je i Riječanke i Riječane da je posjete, ističući kako se izložba događa uoči obilježavanja Dana svetog Vida, zaštitnika Grada Rijeke.

Izložbu je, u ime Primorsko-goranske županije otvorila Marina Medarić, zamjenica župana. Naglasila je kako izložba progovara o zanimljivoj i dinamičnoj povijesti Rijeke i većeg dijela Primorsko-goranske županije. Riječ je o prostoru migracija, na kojem su se izmjenjivale vlasti i države ostavljajući »pečate« svog trajanja na ovim prostorima. Zahvaljujući njima, istaknula je Medarić, mi danas o gradu Rijeci možemo govoriti kao o kozmopolitskom i otvorenom gradu.