Atraktivan izložbeni postav / Foto Davor Kovacević
U sat do sat i pol, koliko je minimalno vremena potrebno da bi se izložba detaljno sagledala, posjetitelji imaju priliku pobliže se upoznati sa životom i radom Marka Pola, Pape Siksta V., Julija Klovića, Marka Marulića, Zinke Kunc-Milanov, Ruđera Boškovića, Dore Maar, Ivane Brlić-Mažuranić, ali i onih malo manje poznatih pripadnika našeg naroda kao što su Mario Puratić, Josip Belušić ili, primjerice, Herman Potočnik Noordung
povezane vijesti
- Prirodoslovni muzej u Splitu je obilježio 100 godina postojanja. Još uvijek stignete vidjeti veliku izložbu postavljenu na tri kata.
- U Gradskoj knjižnici Rijeka otvorena izložba radova korisnika Centra za autizam
- IIlija Stanušić s fotografijom gimnastičara pobijedio na 16. međunarodnoj izložbi sportske fotografije
Multimedijska izložba »Hrvatska svijetu« postavljena je u Meštrovićevu paviljonu na zagrebačkom Trgu žrtava fašizma. Riječ je o multidisciplinarnom izložbenom projektu nastalom na temelju ideja i istraživanja Večernjeg lista ukoričenih u specijalno izdanje »Hrvati koji su mijenjali svijet«. Ova specifična i šarolika izložba na jednom je mjestu okupila 38 najvažnijih ljudi koji su iz naše malene zemlje svijetu pružili velika djela. U sat do sat i pol, koliko je minimalno vremena potrebno da bi se izložba detaljno sagledala, posjetitelji imaju priliku pobliže se upoznati sa životom i radom Marka Pola, Pape Siksta V., Julija Klovića, Marka Marulića, Zinke Kunc-Milanov, Ruđera Boškovića, Dore Maar, Ivane Brlić-Mažuranić, ali i onih malo manje poznatih pripadnika našeg naroda kao što su Mario Puratić, Josip Belušić ili, primjerice, Herman Potočnik Noordung. Izložba na koncizan i zanimljiv način pruža uvid u nevjerojatne umove, živote i karijere naših sunarodnjaka, koji su svijetu u amanet ostavili neprocjenjivo blago – od automatske mehaničke olovke, nalivpera, dvojnog knjigovodstva, motora na izmjeničnu struju pa sve do remek-djela iz područja književnosti, glazbene i likovne umjetnosti te kamen temeljac u zdravstvu, obrazovanju i znanosti.
Identifikacijska karta Hrvatske
Na samome ulazu, prigodno, dočekat će vas sunce – simbol naše vječne fascinacije svemirom. »Suvremena Hrvatska na svom današnjem teritoriju baštini tradiciju dugu tisuće godina, od pretpovijesti pa do industrijskog doba. U nacionalnom identitetu isprepletene su kulture svih epoha: ilirska, rimska, turska, austrougarska, jugoslavenska. Sve su one oblikovale hrvatski moderni identitet, identifikacijsku posebnost na globalnoj mapi nacionalne prepoznatljivosti«, piše Dražen Klarić, autor projekta, te dodaje kako valja napomenuti kako neki od velikana Hrvatskog narodnog preporoda, sinonima za hrvatsku nacionalnu osviještenost, uopće nisu bili hrvatskog podrijetla, a neki nisu bili niti rođeni u Hrvatskoj. Ovom je izložbom autorski tim htio dati uvid u svojevrsnu identifikacijsku kartu Hrvatske, most između prošlosti i sadašnjosti, Hrvatske i svijeta.
Na 1.200 četvornih metara, osim biografskih crtica iz života ljudi koji su bitno utjecali na globalnu povijest čovječanstva, posjet izložbi prilika je i za susret s raznim umjetninama, autorskim nacrtima, patentima, arhivskim dokumentima i videozapisima, kao i uređajima nastalima prema patentima i idejama zaslužnih pojedinaca. Sve navedeno, uz scenografiju, za koju je zadužena zagrebačka Akademija likovnih umjetnosti, izložbu čini još interesantnijom i dinamičnijom.
Velikani stranoga podrijetla
Kustosica i autorica izložbenog postava je Anita Ruso, a pored spomenutog, uvrštene su u izložbu i Nove tendencije, Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu, Ljevaonica AKL te Zagrebačka škola crtanog filma kao četiri istaknute organizacije iz kojih su proizašle ideje i umjetnici koji su mijenjali svijet.
»Mnogo je hrvatskih velikana bilo stranoga podrijetla, bilo da su se u Hrvatsku doselili, bilo da su u njoj rođeni, bilo da su se na koji drugi način osjećali Hrvatima bez obzira na vjeru ili nacionalnost. Tako i danas. Hrvatska prema njima osjeća snažnu emotivnu povezanost dajući njihova imena svojim ulicama i trgovima, podižući im spomenike, nazivajući po njima institucije ili postavljajući izložbe«, kazuju iz »Hrvatska svijetu« te dodaju kako je identitet svakoga čovjeka slojevit i višestruk pa i onih velikana rođenih u Hrvatskoj koje svojima, iz nekog opravdanog razloga, smatraju i drugi narodi. Te su osobe most koji Hrvatsku spajaju s drugima te ih treba promatrati s pozitivnog gledišta.
Nadahnjujuće iskustvo
Tko svoj uspjeh duguje lijenosti, a ne pameti, koji je Splićanin američkog imena pokrenuo naftnu industriju u svijetu, koji je istraživač volio toliko putovati da je otišao čak do Kine i u Europu nam donio prvi dalekozor, koja je fotografkinja pomoću fotomontaže stvorila antologijska djela fotografskog nadrealizma i koji je striček prvi u povijesti osmislio ideju žičare, samo su neka od pitanja na koja će vam ova izložba, koju je posjetio i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, dati opsežne odgovore.
Prigoda je ovo i kako bismo se pobliže upoznali sa životom dvojice velikana čija intelektualna ostavština nikada nije bila aktualnija no danas. Riječ je, naravno, o imenjacima – Andriji Štamparu, utemeljitelju javnoga zdravstva, te Andriji Mohorovičiću, utemeljitelju moderne seizmologije.
Posjet »Džamiji« zasigurno je najbolje što se trenutačno nudi u našoj metropoli – pozitivno, okrepljujuće, informativno, ohrabrujuće, ali i nadahnjujuće iskustvo. Izložba je otvorena sve do 15. svibnja.