ZAGREB – Zanimljiva izložba »Fotomontaža u tisku 1927. – 1941.« otvara se u petak 11. travnja, u 19 sati u HDD galeriji/Hrvatsko dizajnersko društvo. Izložba je rezultat višegodišnjeg istraživanja, a obuhvaća važna djela umjetnika i dizajnera koji su koristili inovativne postupke upotrebe fotografije i tipografije u oblikovanju knjiga i časopisa u razdoblju između dvaju svjetskih ratova u Zagrebu, Beogradu i Ljubljani. Autor koncepta, kustos izložbe i autor postava je Darko Šimičić/Institut »Tomislav Gotovac«, a ostat će otvorena do 2. svibnja.

Komercijalno i političko oglašavanje

U popratnom tekstu Darko Šimičić pobliže objašnjava:

»Fotomontaža je podjednako korištena za komercijalno i političko oglašavanje, a rezultat tog postupka su radikalna umjetnička djela uobličena modernim vizualnim postupkom koji ujedinjuje dinamiku filma i atrakciju reklamnih plakata. Toga su bili svjesni onodobni umjetnici/monteri koji vješto kreiraju vizualno privlačna djela namijenjena širokoj publici, dostupna na novinskim kioscima, na uličnim plakatima i u izlozima knjižara. Izložba prati djelovanje brojnih poznatih, manje poznatih i nepoznatih umjetnika i umjetnica u tri veća kulturna centra Kraljevine Jugoslavije – Beogradu, Ljubljani i Zagrebu te okvirno obuhvaća stotinjak djela, knjiga, časopisa i novina. Vremenski, izložena djela nastala su od 1927. do 1941. godine.«

U povodu zagrebačke izložbe pitali smo Darka Šimičića o višegodišnjem istraživanju koje je prethodilo izložbi.

– Priča ima svoj početak. Godine 1994. zatekao sam se u Pragu gdje je bila retrospektiva češkog umjetnika, pisca i teoretičara Karela Teigea čiji sam rad poznavao. Iznenadili su me izvanredni primjerci knjiga za koje je dizajnirao naslovnice. To mi je bilo otkriće. Istovremeno sam ustanovio da je Prag prepun antikvarijata u kojima su se takve knjige mogle kupiti. Ustanovio sam da je to nešto što me zanima. Ovdje moram spomenuti i zagrebačkog antikvara Berislava Vodopiju koji mi je ukazao na niz zanimljivih rješenja. Problem je što takav materijal nestaje; knjige, naime, nerijetko nemaju omota. Uložio sam 30 godina rada, sakupljanja i istraživanja na ovom području i u tome je moj posao pionirski. U ovom dijelu svijeta ne postoje značajnije publikacije, sveobuhvatne prezentacije niti izložbe, kaže Šimičić.

Beograd, Ljubljana, Zagreb

Kako podsjeća, u Beogradu je iznimno važan opus realizirao Pavle Bihaly, umjetnik i izdavač, urednik časopisa Nova Literatura (1928. – 1930.) i osnivač izdavačke kuće Nolit (1929. – 1941.).

– Njegove fotomontaže objavljene u časopisu i na naslovnicama knjiga pokazuju blisku vezu s oblikovanjima koje je John Heartfield realizirao na omotima knjiga u izdanju Malik Verlag i magazina Arbeiter Illustrierte Zeitung. Niz fotomontaža i fotokolaža oblikovali su nadrealistički pisci i slikari okupljeni oko časopisa Nadrealizam danas i ovde i almanaha Nemoguće/L’Impossible, a posebno su atraktivne fotomontaže Dušana Matića u knjizi »Podvizi družine Pet petlića« (1933.) autora Aleksandra Vuča. Iznimnu fotomontažu realizirao je Boško Tokin na naslovnici svoje knjige »Terazije« (1930.).

U Ljubljani je značajan opus ostvario Mitja Švigelj aktivan u Studiju Mico koji je oblikovao niz atraktivnih naslovnica inspiriranih filmskim plakatima za knjige Založbe Evalit (1933. – 1936.). Nekoliko izvanrednih fotomontaža izradio je pisac Bratko Kreft.

Umjetnici aktivni u Zagrebu oblikovali su naslovnice knjiga u izdanju nakladnih knjižara Minerva, Epoha i Binoza. Te su naslovnice oblikovali Vilim Svečnjak, Zdenka Turkalj, Vera Velzek i niz drugi autora. Posebno vrijedne opuse ostvarili su Franjo Bruck i Ivan Sabolić. Bruck je autor izvrsnih montaža za naslovnice Sabranih djela Miroslava Krleže (1932. – 1934.) i edicije Knjige našeg vremena. Sabolić je fotomontažama ilustrirao Zbornik hrvatskih seljaka (1936.) i naslovnicu vlastite knjige »Selo Belovec« (1938.). Fotomontaže se pojavljuju i na stranicama ilustriranih časopisa kao što su Svijet, Kulisa i Cinema, osvrnuo se Šimičić.

Omoti knjiga

Ova tema izvorno je obrađena u okviru projekta Zajednički fotografski narativi koji je inicirao i vodio Ured za fotografiju. Rezultat je tekst objavljen u istoimenoj publikaciji u izdanju Ureda za fotografiju, Zagreb i Gradske galerije Striegl, Sisak, 2022. Neki primjeri fotomontaže bili su izloženi na završnoj izložbi projekta u Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku 2022. godine. U nešto većem opsegu, primjeri fotomontaže u tisku bili su pokazani na izložbi Antikvariat Ljubljana u Galeriji P74 u Ljubljani 2022. godine. Izložba obuhvaća reprezentativan izbor originalnih izdanja knjiga i drugih tiskovina iz autorove privatne kolekcije.

Kao primjer uspjele fotomontaže Darko Šimičić izdvaja naslovnicu knjige Miroslava Krleže »Glembajevi« za koju dizajn potpisuje Franjo Bruck (Minerva, Zagreb, 1932.). Drugi odličan primjer je naslovnica knjige »Diktatur in Jugoslawien – Dokumente Tatsachen«. Izdanje »Diktature u Jugoslaviji« dizajnirala je hrvatska avangardna umjetnica Ivana Tomljenović. Knjiga je objavljena 1930. godine u Berlinu, u krugovima ljevičarskih intelektualaca, a u to vrijeme nije mogla izići u Jugoslaviji. Fotomontaža »Diktatur in Jugoslawien« primjer je nove estetike i formalnih rješenja kakva su bila primjenjivana u Bauhausu.

Darko Šimičić skreće pažnju da su i omoti za knjige propaganda, sredstvo koje privlači da kupimo knjigu.

– Knjige kupujem zbog omota, priznaje Šimičić. Na tim malim formatima mogu se naći izvanredna djela, a istovremeno ih je lako distribuirati u bilo kojoj knjižari, što je utjecalo na podizanje vizualne kulture.

Fotomontaža je prisutna i danas. Digitalno doba je idealno za manipulacije fotografijom. Primjerice, influenceri to dosta koriste. Danas svatko fotografira i može biti »fotomonter«, samo je pitanje u koju svrhu?

Kao primjer političkih naslovnica mogu spomenuti Feral Tribune, koji je koristio fotomontaže kao oružje, navodi Šimičić.

Kustos i kolekcionar

Darko Šimičić je kustos, kolekcionar i kulturni radnik. Suosnivač je Instituta »Tomislav Gotovac« u Zagrebu, gdje radi kao voditelj projektnih aktivnosti i istraživač. Bio je programski menadžer u Soros centru za suvremenu umjetnost (kasnije: Institut za suvremenu umjetnost) u Zagrebu (1994. – 2006.). Radio je u dokumentacijskom odjelu Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu (2006. – 2009.). Član je Hrvatske sekcije međunarodnog udruženja likovnih kritičara (AICA). Autor je brojnih tekstova publiciranih u katalozima, knjigama i digitalnim medijima. Bio je kustos brojnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Održao je niz stručnih predavanja u zemlji i inozemstvu. Samostalni je istraživač; teme njegovog interesa su povijesne avangarde (zenitizam, dada, fotomontaža), neoavangarde šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća (Gorgona, Mangelos, Grupa šestorice autora, Tomislav Gotovac) te fotografija i knjige umjetnika.