Izložba „Četiri godišnja doba?“ autora Radovana Kunića, jednog od zvučnijih umjetničkih imena mlađe generacije, koji se sada javnosti predstavlja „site-specific“ serijom slika nastalih u proteklih godinu dana koje tematiziraju industrijski prostor nekadašnje upravne zgrade Rafinerije šećera, otvorena je u Palači šećera Muzeja grada Rijeke.

S obzirom na to da se Muzej grada kao baštinska institucija nerijetko bavi prošlim vremenima, događajima i godinama, tako i izložba, odnosno radovi Radovana Kunića, kazao je uvodno Velid Đekić, korespondiraju sa samim prostorom.

Reformatirano slikarstvo

Već kao mladi umjetnik Kunić je, naglašava kustosica izložbe Sabrina Žigo, definirao svoj umjetnički prosede, a njegova umjetnička i razvojna faza pokazuje sve veću širinu ne samo u tehničko-izvedbenom dijelu, nego i u smislu sadržaja.

– Od samih početaka Kunić se usmjerio na slikarstvo, pa se odmah nadovezujemo na onu staru, pomalo već i otrcanu, tezu o smrti slikarstva, no mi, evo, pokazujemo da slikarstvo nije mrtvo, ono je rekonotirano, reformatirano, na način na koji to primjerice radi Radovan Kunić.

Naziv izložbe sugerira zapravo samo jedan od aspekata kojima se Kunić bavi; on u jednoj širini prosedea propituje naše doba, našu svakodnevicu, proširuje pitanje ekoloških fenomena današnjice na našu svakodnevicu.

Njegova je namjera bila da intepolira multimedijalne radove u baštinsko kulturno dobro najljepše palače istočne obale Jadrana. Mislimo da su se te slike i ti radovi jako dobro interpolirali u ovaj ambijent.

Zastave su u materijalnom prostoru projekcije, a u svečanoj dvorani su, rekla bih, te monumetalne slike koje na neki način odaju duh starih majstora, ističe Žigo te dodaje da slike imaju multimedijalnu potku, digitalnu poruku.

Slojevi vremena

Sami radovi nastajali su u proteklih četiri do pet godina, a kroz njih, iako su medijski različiti, govori autor, provlači se zajednička nit koja se reflektira u samom nazivu izložbe – četiri godišnja doba.

– Četiri godišnja doba se u ovim radovima, ovisno kojem ljudi pripadaju, mogu pronaći na različit načine; kod zastava na stubištu imamo doslovno precrtani bar kod s računa.

Znači imamo neki dokument vremena, pa ako pročitate vidjet ćete godinu, mjesec, nekakave osobne podatke koji se pokušavaju što više zaštititi i osigurati.

Na ovim slikama koje su nastale baš za ovaj prostor možda je jasno na koji se način tu pojavljuju četiri godišnja doba. Bitno je naglasiti da je ta tema ili umjetnički motiv onaj koji se u prošlosti, od davnina, pojavljuje i putuje s razvojem civilizacije kroz povijest umjetnosti.

U tom smislu, nalazimo se u povijesnoj zgradi, pa možemo vidjeti neke slojeve vremena. Promišljao sam o toj temi vremena, kako se ono kroz povijest mijenjalo i kako se nadograđivalo; što je vrijeme značilo nekad, a što znači danas, jer danas je to puno šire.

Vrijeme sve više i više ima utjecaja na čovjeka, to je još uvijek jedna dimenzija naše stvarnosti na koju ne možemo utjecati, jedna zona koja nam je velika nepoznanica, ilustrira Kunić.

Fascinacija prirodom

Prema riječima zamjenice gradonačelnika Sandre Krpan, djela Radovana Kunića, koji promišlja o temi godišnjih doba na jedan inovativan i zanimljiv način, zadivit će nas svojom estetskom vrijednošću, te će nas potaknuti na brojna promišljanja.

Izrađene tehnikom ulja na platnu, Kunićeve slike pokazuju ne samo umjetnikovo vladanje tradicionalnih tehnikama ulja na platnu i crteža, već i njegovu mogućnost da ih transponira u multimedijalne i intermedijalne prakse – animaciju, instalaciju i video.

Dakle, ova site-specific izložba koncipirana je interpoliranjem suvremenog umjetničkog djela u samu povijesnu zgradu koja je spomenik kulture te danas i muzej.

Što se tiče prepoznatljiva motiva četiri godišnja doba koji je čest u (povijesti) umjetnosti, „Kunić ga vidi u formi pitanja, implicirajući neizvjesnosti i kontradikcije prirodnih i društvenih procesa današnjice.

Slike pokazuju Kunićevu fascinaciju prirodom, okupiranost njenim senzacijama koje prenosi u pejzaže velikih formata, s pomno i dugo slikanim detaljima.

U inicijalno pejzažne i žanr-slike uvodi alohtone objekte koji, usprkos svojoj začudnoj prisutnosti, konotiraju moguća značenja i otkrivaju umjetnika senzibiliziranog za sve kompleksniju svakodnevnicu suvremenog čovjeka“, objašnjavaju iz Muzeja.

O autoru

Radovan Kunić rođen je 1987. godine u Rijeci, 2012. godine diplomirao je kiparstvo na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci, na kojoj od 2015. godine radi kao asistent.

Nakon završetka studija aktivno djeluje na umjetničkoj sceni, izražavajući se pretežno u mediju slikarstva. Pored slikarstva, stvara i u medijima kao što su animacija i instalacija, sudjeluje na međunarodnim simpozijima i rezidencijama (Belgija, SAD, Njemačka) te izlaže na brojnim skupnim i samostalnim izložbama.

Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja, a njegovi se radovi nalaze u privatnim i javnim zbirkama u zemlji i inozemstvu.

Autor je javnog rada – mozaika „Mehanizam“ koji se nalazi na riječkom Molo longu. Kustosica izložbe „Četiri godišnja doba?“ je Sabrina Žigo, a izložbu se može razgledati u Svečanoj dvorani Palače šećera od 26. listopada do 3. prosinca ove godine u radno vrijeme muzeja.