Foto Ana Križanec
U fokusu izložbe je automatizirano prikupljanje podataka koje je postalo sastavnim dijelom većine tehnologija i sveukupne mrežne infrastrukture nadzora
povezane vijesti
- Razgovor s direktorom udruge Drugo more: ‘Ljudi su spremni prihvatiti nejednakost, ali tolerancija nije beskonačna’
- Patricia Domínguez: ‘Ponekad je fikcija jedini način da govorimo o strvarnosti, jer je stvarnost postala preteška’
- Goran Pećanac u Rijeci predaje o patološkom narcizmu i kapitalističkoj distopiji
U organizaciji udruge Drugo more te u sklopu osamnaestog izdanja manifestacije “Moje, tvoje, naše”, večeras je u galeriji Filodrammatice otvorena izložba “Nestvarni podaci”.
Riječ je o grupnoj izložbi čiji su kustosi Domagoj Smoljo i Carmen Weisskopf iz umjetničkog kolektiva !Mediengruppe Bitnik, dok su izloženi radovi međunarodno priznatih umjetnika i kolektiva Lauren Lee McCarthy, Jeremy Bailey, Adam Harvey, Tega Brain i Surya Mattu, Simon Weckert, Iodine Dynamics, Mario Santamaría i Telecommuters Working Group.
U fokusu izložbe je automatizirano prikupljanje podataka koje je postalo sastavnim dijelom većine tehnologija i sveukupne mrežne infrastrukture nadzora.
Otvaraju važno pitanje
U takvom svijetu, nestvarni podaci predstavljaju način za razigranu interakciju s algoritamskim režimima i ponovno stjecanje mogućnosti djelovanja i kontrole.
Riječ je o podacima koji su namjerno stvoreni ili modificirani ne da bi se prilagodili svijetu, već da bi ga transformirali.
Umjetnici svaki na svoj način otvaraju važno pitanje o tome možemo li stvarati nove realnosti mijenjajući i modificirajući tokove podataka.
– Ova je izložba započela s istraživanjem koje provodimo već godinama, a radi se o sustavu nadzora i načinu na koji se digitalni sustavi nadzora mijenjaju kroz godine.
Nešto što smo primijetili u zadnjih nekoliko godina jeste da su sustavi nadzora sada stvarno svugdje oko nas i da je jako teško isključiti se.
To znači da s brojnim digitalnim sustavima moramo podijeliti naše podatke kako bi oni funkcionirali.
Privatni su podaci tako postali valuta, a za nas umjetnike je uvijek pitanje kako interaktirati s ovim sustavima na način da nas osnažuju, a ne da budu forma opresije – objasnila je Carmen Weisskopf.
Hakiranje Google mapa
Primjerice, instalacija Google Maps Hacks dokumentira performans njemačkog umjetnika Simona Weckerta, koji je 2020. godine šetao odabranim ulicama Berlina s kolicima u kojima se nalazilo devedeset i devet mobilnih telefona, što mu je omogućilo da u Google kartama stvori virtualnu gužvu.
Ovakvom aktivnošću proizvodnje lažnih podataka moguće je zelenu ulicu pretvoriti u crvenu, čime se izravno utječe na fizički svijet tako što sustav usmjerava automobile na druge rute kako bi se izbjeglo zaglavljivanje u prometnoj gužvi.
– Koncept iza naziva “Nestvarni podaci” jeste pitanje je li moguće producirati nešto poput nove realnosti ako produciramo novu vrstu podataka, manipuliramo te podatke i ometamo ih. Pokušali smo prikupiti radove koji se svi dotiču ove tematike – dodao je Domagoj Smoljo.
Izložba ostaje otvorena do 28. travnja, a sutra će se u velikoj dvorani Filodrammatice održati javni razgovor koji je zamišljen kao prostor razmjene mišljenja o načinu na koji se naša društva transformiraju pod utjecajem automatiziranog prikupljanja i obrade podataka.
U razgovoru će sudjelovati članovi umjetničkih kolektiva !Mediengruppe Bitnik i RYBN, istraživač digitalne kulture Felix Stalder, filozof Srećko Horvat, umjetnik Mario Santamaría te istraživač i programer Marcell Mars.