Izložba

FOTO Mediterranea u Galeriji Kortil: Problematiziranje sadašnjosti i budućnosti Sredozemlja

Ervin Pavleković

Foto: Ana Križanec

Foto: Ana Križanec

Cijeli jedan dio izložbe posvećen je temi mediteranske vegetacije i njezinih mirisa, dočaravajući način na koji je poljoprivreda modificirala i redizajnirala nove krajolike



RIJEKA – Nakon inozemnih postaja i zagrebačkog predstavljanja, putujuća izložba Ministarstva vanjskih poslova i međunarodne suradnje Republike Italije »Mediterranea – slojeviti presjek drevnog Sredozemlja«, koja na vizualno prijemčiv način daje uvid u povijest, ljepotu, narode i mitove Mediterana, kao i pitanje njegove budućnosti, otvorena je u Galeriji Kortil.


Foto galerija: Mediterranea u Galeriji Kortil Foto: Ana Križanec


Novootvorena izložba »Mediterranea«, kazala je uvodno voditeljica Galerije Kortil Ivana Lučić, nastavak je dugogodišnje suradnje Galerije i Generalnog konzulata Italije u Rijeci, nakon uspješnih izložbi poput »La Grande Bellezza« ili »Pola stoljeća s Alan Fordom« koje su bile iznimno posjećene, a radi se o izložbi koja donosi i povijesni, i mitološki i geografski aspekt Mediterana, no i upozorava na mnoge kontraste i izazove na ovoj izložbi nazvanog »vodenog kontinenta«.


»Melting pot«


– Mjesto je to gdje su se tijekom povijesti susretali različiti narodi, kulture i civilizacije, jedan svojevrstan »melting pot«. Osim tog jednog povijesnog aspekta, tu su zapravo i značaj i složena uloga Mediterana u suvremenom svijetu s jednog geopolitičkog stajališta ili pak prometnog aspekta.




Sama izložba realizirana je u suradnji sa svemirskim agencijama, tako da imamo integrirane suvremene satelitske snimke, povijesne mape, interaktivne edukativne elemente te instalaciju »Umjetna simetrija« umjetnice Camille Gone iz 2022. godine, koja je nastajala tijekom petnaest godina, a postavlja u suodnos ostatke ježinaca i ostatka plastike, ističe Lučić.



Kako je dalje pojasnila, postav izložbe sastoji se od triju tematskih područja – prvo prezentira Povijest zemalja i voda, naroda i kultura, drugo Vegetacije i mirise, a treće Mediteran danas. Dio koji se odnosi na vegetaciju i mirise ističe koje su kulture prisutne na području Mediterana, one autohtone i one koje smatramo autohtonima, no nisu, poput citrusa.


Posljednja cjelina odnosi se na Mediteran danas i na njegovu ranjivost i na opasnosti koje mu prijete, od klimatskih i ekoloških, političkih, nažalost ratova u današnje vrijeme, do mnogobrojnih migracija koje pokazuju koliko je Mediteran, što se putovanja tiče, opasno područje.


– Što se tiče ekološkog aspekta, on je dosta obuhvaćen, jer se spominje ekstenzivni uzgoj određenih kultura, što dovodi do zagađenja Mediterana pesticidima, do nestašice vode na njegovim obalama, ali i turizam koji mu također, s obzirom na to da je Mediteran jedna svjetska destinacija, prijeti s ekološkog aspekta.



Uz Antarktiku, na Mediteranu se najjasnije vidi utjecaj globalnog zatopljenja, jer je stopa zagrijavanja čak dvadeset posto veća od svjetskog prosjeka, naglašava Lučić te dodaje kako nam ostaje zajedničko djelovanje, ne bi li Mediteran (i dalje) održali zajedničkim područjem koje će funkcionirati s prirodnog i s geopolitičkog aspekta.


Između prošlosti i sadašnjosti


Zadovoljstvo još jednom ostvarenom suradnjom s HKD-om i Galerijom Kortil izrazio je i generalni konzul Davide Bradanini koji je ocijenio kako se radi o važnome projektu, putujućoj izložbi koja je posvećena našemu zajedničkom Mediteranu i našemu moru, resursima koje dijele Talijani i Hrvati, kao i druge nacije koje nastanjuju ovaj dio svijeta.



– Izložba je povijesno putovanje na kojemu se otkrivaju drevne civilizacije, okusi, mirisi, zvukovi onih civilizacija koja su nastanjivale, no i onih i koje još uvijek, danas, nastanjuju ovo područje. Izložba stoga problematizira i sadašnjost, odnosno aktualno stanje koje je popraćeno klimatskim promjenama i ostalim prijetnjama kojima svjedočimo svakodnevno, kao i budućnost ovoga prostora – to jest mora dijaloga i mora mira, zaključuje Bradanini.


Izložba je inspirirana »Mediteranskim brevijarom« Predraga Matvejevića, pa slavi intimu hrvatsko-talijanskih odnosa. A jačanju prijateljskih odnosa pridonio je i talijanski konzul Bradanini, kojemu se mandat bliži kraju, pa mu je tim povodom na dosadašnjoj suradnji zahvalio gradonačelnik Marko Filipović, koji je i otvorio izložbu.


Kako piše u priopćenju HKD-a, dobivene najnaprednijim tehnologijama, snimke Talijanske i Europske svemirske agencije te Telespazio/e-Geos-a u dijalogu su s drevnim kartama te umjetničkim djelima, i u sintezi umjetnosti, kulture i znanosti, između prošlosti i sadašnjosti.


Cilj je izložbe i promicanje brenda Made in Italy kroz valorizaciju i integraciju kulturnih i umjetničkih sadržaja s inovacijskim i tehnološkim elementima, a slavi hrvatsko-talijansko prijateljstvo koje se temelji na geografskoj razdaljini između koje je upravo Mediteran.


Mediteranska vegetacija


Na izložbi se, između ostalog, mogu vidjeti satelitske snimke koje prikazuju pogled na gradove i luke, raskrižja trgovinskih puteva, kulturne utjecaje kao i na obale bogate usjevima koji simboliziraju Mediteran, recimo masline, smokve, vinova loza, ali i one koje su istovremeno ugrožene erozijom. Snimke omogućavaju i pogled na otoke kao turistička odredišta, na one koji su nekad, u nekim davnim vremenima, bili mjesta progonstva, dok su danas mjesta na kojima se iskrcavaju migranti.



Cijeli jedan dio izložbe posvećen je temi mediteranske vegetacije i njezinih mirisa, dočaravajući način na koji je poljoprivreda modificirala i redizajnirala nove krajolike.


Povijest i suvremenost Mediterana ukazuju na njegovu važnost i možemo jasno razabrati kako će ovo izvanredno područje imati centralni značaj i u našoj budućnosti. Te činjenice ukazuju na nužnost hitnog i učinkovitog odgovora na mnoge zajedničke izazove današnjice putem suradnje i pronalaženjem zajedničkih rješenja.


Izložba je realizirana u suradnji s Talijanskom svemirskom agencijom (Agenzia Spaziale Italiana ASI), Telespazio/e-GEOS, Fondazione Med-Or (gruppo Leonardo) i Europskom svemirskom agencijom (ESA), a kustosica izložbe je Viviana Panaccia. Izložba je otvorena do 5. ožujka, a ulaz je besplatan.