RIJEKA – Novootvorena ljetna izložba »Drugost« u Galeriji Kortil kroz tridesetak radova naših autora i autorica »bavi se konceptom drugosti, nudeći novi pogled, i tome shodno, nova moguća čitanja djela nastalih od druge polovice devetnaestoga stoljeća naovamo, a sam kustoski koncept bavi se razotkrivanjem i čitanjem društvenih preduvjeta, autocenzurom umjetnika i značajem rodnog i spolnog identiteta u stvaralačkom izričaju kroz problematiku feminizma, dekolonizacije te rodne i LGBTQI+ teorije«, istaknula je uvodno voditeljica Galerije Ivana Lučić.

Na otvaranju su sudjelovali i gradonačelnik Marko Filipović, koji je i otvorio izložbu, ravnatelj HKD-a Edvin Liverić i ravnatelj NMMU-a Branko Franceschi.

Kustostica Marta Radman iz Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti iz Zagreba (NMMU) naglašava kako je bitno široj publici na što jasniji način prenijeti što bi pojam drugosti uključivao, a njezina je intencija bila da to razradi četirima tematskim okosnicama.
Četiri tematske cjeline

Prva je svakako feminizam, druga se nastavlja na pitanje psihologije i sociologije, odnosno Drugog u jednom psihološkom smislu, treća je tijelo i tjelesno, a četvrta je zapravo jedan dekolonizacijski, postokolonijalni pregled, odnosno čitanje djela u kontekstu postkolonijalnih studija i fenomena. Ideja je bila kroz četiri tematske cjeline prezentirati ovaj niz od 35 radova i zapravo na njima slagati priču, jer je posebno interesantno na nove načine čitati sva ta djela, pojašnjava kustosica.

Glede feminizma pak objašnjava kako je već početkom devetnaestoga stoljeća standardni kanon nekakvog velikog, važnog djela bio akt, pa su veliki umjetnici, muški, godinama koristili slike ženskih tijela kako bi prezentirali razne mitološke teme, odnosno njihove razne ideje, tako da se reflektiraju na nagim ženskim tijelima, a pola muzejskih stalnih postava, svjetskih i naših, čine zlatno uokvirena ženska tijela pod krinkom nekakvih mitoloških, religijskih tema.

Drugo čitanje

»Interesantno je kad umjetnosti pristupimo pod tim jednim trenutkom drugog čitanja, zato se i dio teksta za izložbu naziva drugo čitanje. U slučaju prezentiranja ženskih nagih tijela kroz teme feminizma zapravo se provlače različite podteme, pa se u tom kontekstu djelo ‘Crnkinja s leptirima’ Milivoja Uzelca, kojeg poznajemo kao jednog od naših najistaknutijih predstavnika modernizma, može čitati i kao trenutak feminizma i trenutak postkolonijalnih studija, odnosno suvremenih čitanja nekih djela. Mislim da je jako bitno naglasiti koliko je njezino tijelo senzualno, drugo, drukčije u kontekstu prikaza aktova tada. Bitno je i da mi toj goloj ženi sa slike damo neko ime, da predstavimo tko je ona bila, što je ona radila i zašto se ona uopće prikazuje, a to nosi jedan kontekst drugog čitanja. U širem poimanju teme feminizma možemo gledati i činjenicu da žene izostavljamo iz tog kanona. Pokušajmo ovim izložbama koje su suvremene i koje prate nekakva svjetska stremljenja u kustosiranju prikazati što je više moguće naših divnih žena, autorica iz zbirke«, govori Radman.

Autori

Izložba uključuje radove Miroslava Kraljevića, Vlahe Bukovca, Milivoja Uzelca, Vere Fisher, Josipa Račića, Vlaste Delimar, Naste Rojc i Ksenije Kantoci, no i Anabel Zanze koja pristupa iz jednog psihološkog, meditativnog momenta i koja je poznata po svojim karakterističnim tipografijama – ovdje je prezentirana djelom »Silvija« koje propituje život i opus Sylvie Plath, jedne od feminističkih ikona.