Marijan Detoni: »Kolodvor«, 1939.
Koncepcija izložbe, koju je osmislio Klaudio Štefančić, usmjerena je na izbor djela hrvatskih umjetnika s motivima i temama koji su povezani s tehnološkom modernizacijom društva, u vremenskom razdoblju od početka 20. stoljeća do danas
povezane vijesti
ZAGREB – Nacionalni muzej moderne umjetnosti započinje svoju programsku koncepciju kustoskih interpretacija Zbirke NMMU-a u 2022. godini izložbom »Stroj u vrtu«.
Koncepcija izložbe, koju je osmislio i pripremio kustos NMMU-a Klaudio Štefančić, usmjerena je na izbor djela hrvatskih umjetnika s motivima i temama koji su povezani s tehnološkom modernizacijom društva, u vremenskom razdoblju od početka 20. stoljeća do danas. Na izložbi će publici biti predstavljena 54 umjetnička djela iz Zbirke NMMU-a, uz tri djela posuđena iz Muzeja za umjetnost i obrt, Muzeja suvremene umjetnost i Zbirke dr. Josipa Kovačića.
Društvo i umjetnost
Izložba će ukazati na utjecaj društvenih zbivanja na umjetnost i potrebu da se umjetnost prošlih razdoblja aktualizira u vremenu u kojemu kao publika živimo i djelujemo. U hrvatskom slikarstvu, skulpturi i grafici 20. stoljeća, motivi strojeva i industrije nisu brojni, pa kada se pojave predstavljaju osobite znakove koji podjednako upućuju na umjetničku inovaciju i na društveno-ekonomsku situaciju.
Anka Krizmanić: »Radničko predgrađe (Nova Ves)«, 1912.
Kako je navedeno u popratnom tekstu, svi oblici sagorijevanja, sve što se dimi, od cigarete, preko auspuha do dimnjaka, sve to u našem dobu više nije poželjno.
– Pred našim se očima danas pojavljuje drukčija stvarnost: umjesto tvorničkih dimnjaka, elektronski zasloni; umjesto automobila u pejzažu, borba protiv klimatskih promjena; umjesto parne lokomotive, vjetroturbina…
Sraz umjetnosti i novih oblika proizvodnje često je dramatičan i na nešto od dinamike tog odnosa pokušali smo ukazati ovom izložbom.
Nina Ivančić, 1994.
Kako god izgledalo, društvo u budućnosti nećemo moći zamisliti bez simbola vrta i stroja, osvrnuo se Klaudio Štefančić.
Autori djela
Autori izloženih umjetničkih djela su Atelier Tri, Vladimir Becić, Ivo Deković, Marijan Detoni, Jadranka Fatur, Vilko Gecan, Dubravko Gljivan, Griesbach i Knaus (radionica), Karlo Mijić, Georg Hermann, Fréres Huguenin, Nina Ivančić, Hinko Juhn, Leo Junek, Slavko Kopač, Anka Krizmanić, Mihovil Krušlin, Nenad Opačić, Ivan Picelj, Vjenceslav Richter, Josip Seissel, Robert Šimrak, Miroslav Šutej, Frano Šimunović, Ernest Tomašević, Milivoj Uzelac, Vladimir Varlaj, Mladen Veža i Jelka Struppi Wolkensperg.
Đuro Tiljak: »Na radilištu«, oko 1950.
S obzirom na trenutačnu epidemiološku situaciju, službeno otvorenje izložbe neće se održati.
