U povodu 20. broja priloga Vijenca »Inkluzija« ovih su dana predstavljeni dosadašnji rezultati projekta »Uključiva kultura – potpora socijalnoj inkluziji kroz kulturu putem Vijenca«, a održan je i okrugli stol na temu »Ranjive skupine u društvu i medijima – sinergija kulturnih i socijalnih politika za društvo«.

Cilj projekta »Uključiva kultura« je unapređenje kvalitete medijskog izvještavanja o ranjivim skupinama edukacijom novinara i proizvodnjom medijskih sadržaja, s naglaskom na socijalnu uključenost kroz kulturu.

Okrugli stol okupio je predstavnike Ministarstva kulture i medija, Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, stručnjake s Fakulteta političkih znanosti i Studijskog centra socijalnog rada koji se bave temom ranjivih skupina u medijima, pravobraniteljicu za djecu, predsjednicu Matice umirovljenika Hrvatske, predstavnika osoba s invaliditetom… koji provode brojne projekte što uključuju sudjelovanje ranjivih skupina u medijima i kulturnim sadržajima.

Okrugli stol održan je s ciljem otvaranja javne diskusije raznih interesnih skupina o zastupljenosti ranjivih skupina u medijima, odabiru izvora informacija, načinu izvještavanja, unapređenju komunikacije između predstavnika ranjivih skupina i medija, ali i njihovom sudjelovanju u kulturnim sadržajima.

Ovom prilikom glavni urednik Vijenca i voditelj projekta Goran Galić kazao je da je dvogodišnji projekt ukupne vrijednosti oko 1,39 milijuna kuna na polovici trajanja te da je za to vrijeme objavljeno 20 priloga »Inkluzija« od 44 planirana.

Objavljena su 264 članka, održano 12 radionica na kojima se educira 20 novinara i proizvode medijski sadržaji s naglaskom na socijalnu uključenost kroz kulturu, a projekt će završiti objavljivanjem priručnika za izvješćivanje o inkluzivnim temama.

Kako izvješćuje Hina, urednik priloga za promicanje socijalne uključenosti Boris Beck kazao je da je to za njih novo područje kojem pristupaju tako da predstavljaju uspjehe tih ljudi u njihovim borbama te se klone pisanja koje može izazvati sažaljenje javnosti.

»Iznenadili smo se koliko novinari pronalaze takvih tema i koliko je toga nerečeno i prešućeno, kazao je Beck i dodao da »smo potpuno slijepi za velik dio, nekada čak i polovicu populacije«. Komunikolog Igor Kanižaj rekao je da je medijska pismenost potrebna svima, te da posebnu važnost ima kod ranjivih skupina.

»Specijalizirana edukacija novinara je ono u čemu smo najviše zakazali, primjerice za ranjive skupine, i nama treba trajna edukacija na tim područjima«, kazao je i dodao da se mora sustavnije pristupiti tom pitanju da se iziđe iz negativne perspektive.

Naročito zanimljivo bilo je izlaganje glumca i ravnatelja Kazališta za slijepe i slabovidne Vojina Perića, koji je ocijenio da se stanje na tom području nije promijenilo zadnjih desetljeća, napomenuvši da Hrvatska prihvaća europske direktive, ali da ih ne unosi u svoje zakone.

Perić smatra da je teško biti dobar novinar te da su iskustva ranjivih skupina loša, odnosno da novinari često getoiziraju ranjive skupine. Kao primjer naveo je jedan tekst o predstavi slijepih u kojemu je navedeno da je bilo dobro i da nitko nije pao s pozornice.

Kao primjer dobre prakse možemo spomenuti nedavno otvoreno prvo inkluzivno kino na otvorenom u Rijeci. Nakon pet godina suradnje Udruga Filmaktiv i Udruga gluhih i nagluhih Primorsko-goranske županije pokrenule su UGIN Filmski vrt s ciljem povećanja vidljivosti inkluzivnih programa u kulturi.

Ova plodna suradnja nastavlja se na prethodne partnerske projekte Filmaktiva i Udruge gluhih i nagluhih Primorsko-goranske županije – »Film svima«, »Film svima svuda« i »Film svima svuda online« te »Knjiga svima« koji provode u partnerstvu i s Gradskom knjižnicom Rijeka, Udrugom slijepih Primorsko-goranske županije te Udrugom Portić u sklopu Godine čitanja.

Podsjetimo, prema članku 27. Opće deklaracije o ljudskim pravima svatko ima pravo sudjelovati u kulturnom životu zajednice, uživati u umjetnosti i sudjelovati u znanstvenom razvoju i njegovim koristima. To zajamčeno pravo u Hrvatskoj, u stvarnosti do danas nije u potpunosti zaživjelo.