Noć knjige, koja se obilježava 23. travnja, tradicionalno je u Hrvatskoj i vrijeme kada Zajednica nakladnika i knjižara objavljuje godišnje rezultate istraživanja hrvatskog tržišta knjiga. Ove, 2021. godine, proglašene Godinom čitanja, možemo približno točno utvrditi da se stvari s čitanjem u Hrvata nisu puno promijenile, no ovo »približno« tiče se pandemije i nekih novih momenata koje je donijela. Istraživanje je proveo Ured za kreativnu analizu »Kvaka«, a novitet je istraživanje ispitanika putem interneta.

– Kako bismo bili sigurni da rezultate možemo uspoređivati s prethodnim mjerenjima, pitanja o čitanosti i kupovini knjiga postavili smo na način na koji smo to činili i prethodnih godina: osobnim anketiranjem u kućanstvima 1.000 ispitanika reprezentativnih po dobi, spolu i regiji za populaciju Republike Hrvatske.

Međutim, s obzirom na to da se u posljednjih godini dana internetom koristilo više nego ikada prije, proveli smo istraživanje i ispitanika putem interneta.

Glavni je cilj bio vidjeti u kojoj mjeri oni čitaju i kupuju knjige, ali i jesu li se navike u vezi s čitanjem i kupovinom knjiga promijenile u posljednjih godinu dana. Ovo je istraživanje provedeno putem interneta na uzorku od 800 ispitanika, također reprezentativnih prema spolu, dobi i regiji – kažu organizatori istraživanja.

Trend se ne mijenja

Ono što se, dakle, nije promijenilo, što je svojevrsna konstanta otkad se istraživanje provodi, tj. posljednjih deset godina, podaci su o pročitanim knjigama u protekloj godini. Na pitanje: »Jeste li u proteklih godinu dana pročitali knjigu?« ove je godine na istraživanju u kućanstvima potvrdno odgovorilo 45 posto ispitanika.

Kada se to usporedi s prethodnim godinama, može se vidjeti da se trend ne mijenja znatnije jer je 2011. postotak bio 56, 2013. je bio 48, 2017. je bio 53, a 2019. 42 posto.

I opet, žene čitaju više (52 posto), visokoobrazovani (73 posto), materijalno situiraniji, dakle oni s prihodima kućanstva iznad 13.000 kuna 59 posto, kao i žitelji Istre i Kvarnera (57 posto). No novost po ovom pitanju dolazi iz internetske sfere istraživanja, gdje je čak 82 posto ispitanika odgovorilo potvrdno na isto pitanje. Struktura čitatelja slična je kao i kod terenskog istraživanja (88 posto žene, 87 posto visokoobrazovani, 89 posto situiraniji), osim što ovdje nije bilo pitanja o regiji pa tog podatka nema.

Oba su istraživanja pokazala da je najveći dio onih koji su čitali pročitalo od jedne do tri knjige.

Pandemija nije osobito promijenila navike čitanja i kupovanja knjiga. Većina je nastavila čitati kao i prije (48 posto), dok drugi ni pandemiju nisu našli poticajnom za čitanje (15 posto). Ali 21 posto internetske populacije čitalo je više za vrijeme pandemije.

Od osoba koje su za vrijeme pandemije čitale više, 39 posto čitalo je više samo za vrijeme najstrožeg zatvaranja.

Kod gotovo polovice onih koji su tijekom pandemije čitali više, razlog čitanju je bijeg od svakodnevnih vijesti koje su bile ispunjene informacijama vezanim za COVID-19. Četrdeset posto ispitanih navelo je ispunjavanje vremena i izbjegavanje dosade kao razlog za čitanje, a terapeutski učinak istaknulo je 16 posto ispitanih. Dio ispitanih vratio se knjizi da bi smanjio vrijeme provedeno na internetu.

Poezija ni makac

Oni koji su za vrijeme pandemije čitali manje, kao razlog za to većinom navode manjak slobodnog vremena jer su imali više angažmana oko vlastitog posla (32 posto). Osim toga, često nisu imali mira za čitanje od ukućana (18 posto) ili pak nisu željeli posuđivati knjige zbog straha od bolesti (17 posto). I inače je za vrijeme pandemije opao broj posjeta knjižnicama.

Od onoga što se čita, na prvom su mjestu kriminalistički romani (30 posto). Slijede ih SF/fantasy i ljubavni romani, a osim za beletristiku, čitatelji su zainteresirani i za praktične knjige, knjige za slobodno vrijeme, knjige o osobnom razvoju ili duhovne knjige.

Dramski tekstovi i poezija nisu postali ništa privlačniji za vrijeme pandemije, i jedni i drugi vrte se oko tri posto pročitanoga.

Po pitanju čitanja na internetu najviše se čitaju dnevne novine (68 posto online populacije), i to najviše čitaju osobe starije od 35 godina. Čitaju se još i portali ili blogovi s autorskim, kritičkim i drugim sadržajima (42 posto online populacije).

E-knjige čita 30 posto online populacije, a od njih samo 24 posto e-knjige i kupuje. Čitatelji e-knjige su najviše učenici i studenti.

Za većinu onih koji čitaju e-knjige nema puno promjena u odnosu na razdoblje prije pandemije, no sedam posto sadašnjih čitatelja e-knjiga, e-knjige nije čitalo prije pandemije, dok ih je njih 28 posto počelo čitati u većoj mjeri nego prije.

Po pitanju kupovine knjiga u općoj populaciji stvari se nisu puno mijenjale; otprilike svaki četvrti građanin kupio je barem jednu knjigu u posljednja tri mjeseca i taj je postotak već dulje razdoblje stabilan.

A s obzirom na to da korisnici interneta u većoj mjeri čitaju, organizatore istraživanja ne iznenađuje da je među njima i veći postotak (62 posto) onih koji su u posljednja tri mjeseca kupili minimalno jednu knjigu. Struktura kupaca knjiga slična je strukturi čitatelja: više je žena, osoba u dobi od 36 do 45 godina, visokoobrazovanih i osoba čiji su prihodi kućanstva viši od 14.000 kuna.