RIJEKA – Imate fotografiju tate s Titom na Galebu, čizmu regruta, priču s Galebova putovanja u Egipat koju možete ispričati u kameru? Onda je baš za vas osmišljen poziv Muzeja grada Rijeke na uključivanje u pripremu muzejskog postava broda Galeb, koji računa na građansku participaciju šire regije u finalnom domišljanju postava ovog, još uvijek budućeg, broda-muzeja.

Ova fina PR-akcija, koja u suštini ima potaknuti građanstvo da tog nautičkog Feniksa koji je preživio više smrtnih situacija od Mirka S. Zlikovskog aka Kojota, više osjeti kao svog, danas je predstavljena novinarima. Okupljenima u staroj zgradi Muzeja, “kockici”, obratila se široka lepeza govornika, od voditeljica projekta Galeb u Muzeju grada Rijeke Kristine Pavec i Eme Makarun, preko ravnatelja Muzeja Ervina Dubrovića do predstavnika politike – pročelnika Odjela za kulturu Ivana Šarara i zamjenice gradonačelnika Sandre Krpan – a sve pod vodstvom voditelja odnosa s javnošću MGR-a Velida Đekića.

Pavec i Makarun, koje je Đekić najavio kao prve žene kojima je Galeb dan na upravljanje, opisale su brod kao veliki muzejski eksponat slojevite i kompleksne priče, a poziv građanima kao akciju koja nema vremensko ograničenje. Makarun je pojasnila da je dosad već ostvaren kontakt s brojnim istitucijama koje su pomogle u kompletiranju stalnoga postava, i da on jest definiran, ali da se i dalje skupljaju svjedočanstva i razna druga građa.

Dubrović je i sam priznao da ponekad zaboravi da je Galeb bio i Ramb III i Kiebitz, odnosno da je plovio pod tri imena te da je građen kao hladnjača, tzv. bananijera. Zatim je korišten u vojne svrhe, pa je postao i minopolagač, a svojedobno je i potopljen u riječkoj luci, pa je i to još jedna poveznica s Rijekom.

– Imamo i film o tome kako je podignut s dna riječke luke, a onda je obnovljen u Uljaniku. Najvažniji nam je vezan uz Tita i Pokret nesvrstanih, kao diplomatski brod na koji zoveš gosta u njegovoj vlastitoj zemlji, ali na brodu onda ipak ti postavljaš pravila – rekao je Dubrović, zaključivši da je cijela priča o Galebu iznimno kompleksna, da od svih uključenih traži maksimum snaga te da je “velik izazov, obaveza i posao”.

Šarar je istaknuo da se brod najčešće simbolički veže uz Tita, ali on je služio i kao međunarodni press-centar u vrijeme kada nije bilo interneta.

– Brod se silno trudi propasti, ali mi mu ne damo. Očekujem zanimljive priče od regruta koji su na njemu bili – rekao je Šarar, ujedno na novinarsko pitanje dometnuvši i da će obnova broda biti gotova do ljeta sljedeće godine.

I Krpan je pozvala šire građanstvo da se odazove pozivu te istaknula da će brod-muzej biti nešto posebno.