Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu je, prije 128 godina, izgrađeno u samo 16 mjeseci. Svakome tko živi u našoj zemlji, ta informacija zvuči, ako išta, onda fascinantno, a pogotovo onima kojima je razorni potres prije tri godine urušio domove, a mnogi od njih i dan-danas žive u kontejnerima u neljudskim uvjetima.

Prirodno je da se stvari mijenjaju i da čovjek teži boljemu, a zajednica napreduje, no mi smo se nekako i navikli na sve te birokratske slojeve nataložene na naše svakodnevno funkcioniranje te se može reći da živimo u kronično trpnom stanju.

Na primjeru Gradskog kazališta Gavella čovjek vrlo lako može urušiti mit o konstantnom progresu, a zluradi bi jezici dodali i da je iz navedenog primjera vidljivo i što našoj političkoj nomenklaturi predstavlja kultura sama. Zgrada HNK-a sagradila se u 16 mjeseci, a na zgradi Gavelle u Frankopanskoj još uvijek stoje građevinske skele, dok jedan od najvećih i najvažnijih dramskih ansambala u državi, koji čini 43 umjetnika, čeka jesen i novu kazališnu sezonu kako bi, nadamo se, napokon stao na svoju scenu i pred svoju publiku koja je izgubila nemjerljivo mnogo.

Preduga obnova

Traje li obnova Gavelle predugo, pitali smo ravnatelja Dražena Ferenčinu.

– Naravno da traje predugo. Zašto je tako treba pitati Gradski ured za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, koji je nositelj projekta obnove od potresa i odgovoran je za izvođenje trenutnih građevinskih radova u kazalištu Gavella. Neizmjerno mi je drago što se GDK Gavella u tom razdoblju nije predao apatiji, nego smo nastavili djelovati u tim turbulentnim okolnostima, na čemu sam posebno zahvalan svim djelatnicima koji su doista pokazali što znači upornost i predanost.

Dražen Ferenčina / Foto: D. KOVAČEVIĆ

Pronašli smo alternativne prostore za igru te praizveli neuobičajene predstave za neuobičajene okolnosti. U tom razdoblju selili smo se od Kuće za ljude i umjetnost Lauba, preko Tunela Grič, dvorišta Akademije likovnih umjetnosti u Ilici – GDK Gavella u 2020. godini dvaput je bio partner »Projekta Ilica – Q’art«, atrija Leksikografskog zavoda »Miroslav Krleža« do Centra za kulturu Trešnjevka i KUC-a Travno, koji je postao naša privremeno-stalna scena, kao i po pozornicama izvan Zagreba, koprodukcijski surađujući s Hrvatskim narodnim kazalištima u Splitu, Zadru i Osijeku, Srpskim narodnim pozorištem Novi Sad, Narodnim pozorištem iz Sarajeva, Kazalištem Kerempuh i tako dalje.

Ono što nas ipak itekako veseli su brojne nagrade, priznanja struke i odlične reakcije kritike i publike na naše predstave iz tog perioda, koje su svojim tematskim sklopovima i(li) produkcijskim modelima redom nastale kao umjetnička reakcija na nevrijeme u kojem se nalazimo – »Zagreb 2020«, »Obavezan smjer«, »Jednaka noć«, »Legenda« itd., i to nam je svakako poticaj za daljnji uspješan rad, kazao je Ferenčina dodavši da je proteklo razdoblje pokazalo da je Gavella iznimno vitalno kazalište koje je u stanju svladati naizgled nesavladive zapreke te u tim nepovoljnim okolnostima ne samo opstati nego se i razviti.

Tražiti krivca, kaže ravnatelj, kod nas je popularan sport, a mi smo ga upitali o čijoj se inerciji, na ovom primjeru, radi.

– Sredstva za obnovu od potresa povučena su iz Fonda solidarnosti, i to je samo po sebi jedan složen administrativni proces. Ne bih ulazio u pitanje inercije, ali na adresi kazališta, u Frankopanskoj 10, istovremeno se provode dvije vrste radova – izgradnja potpuno nove, male dvorane i sanacija od potresa velike dvorane. Obje su u završnim fazama i povratak na scenu očekujemo najesen, prepričava sugovornik.

Ferenčina napominje da su radovi na rekonstrukciji Gavelle, kao i izgradnja nove male scene, trebali biti završeni godinu dana prije negoli je on sam postao ravnatelj.

– Teško da mogu zbog toga osjećati odgovornost. Bilo tko drugi na mom mjestu ne bi mogao ubrzati proces. Ravnatelj i Gavella ne sprovode javnu nabavu, nemaju ovlasti nad izvođačima radova i tako dalje. Da je brzina radova ovisila o tome da glumci i ravnatelj rade na miješalici betona, vjerujem da bi Gavella već bila otvorena. Umjetnici nisu stali na pozornicu matičnog kazališta više od tri godine, ali smo cijelo vrijeme bili aktivni izvan njega. Nedavno smo se vratili sa Sterijinog pozorja, najvećeg regionalnog kazališnog festivala, noseći pregršt nagrada, gdje smo igrali s dvama predstavama. Posljednje gostovanje je Kazališna Olimpijada, koju ove godine organizira Mađarska. Pred prepunim gledalištem odigrali smo »Kralja Rikarda III« i mogu vam reći da sam, kao ravnatelj, bio ponosan na ansambl i tehniku.

Nadležnost Grada

Na pitanje zašto skele, koje su se trebale maknuti 1. ožujka, pa 1. lipnja, još uvijek stoje na zgradi kazališta u Frankopanskoj, Ferenčina odgovara da i to pitanje treba adresirati Gradskom uredu za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet te napominje da su radovi na fasadi kazališta dio druge faze obnove i nada se da je sve što je preostalo za završiti – kozmetika.

Iz Grada Zagreba tvrde da se, kada je riječ o Gradskom kazalištu Gavella i obnovi istog, ne radi o inerciji ove gradske uprave.

– Podsjećamo, radovi na izgradnji pokusne dvorane započeli su još 2017. pa su prekinuti. Nastavljeni su tek 2021. Što se tiče obnove nakon potresa, radovi se odvijaju u dinamici, slično kao i na ostalim gradilištima. Kao odgovorna gradska uprava preuzeli smo i odgovornost za funkcioniranje ukupnog kulturnog sustava grada. Kao što se može vidjeti i na primjeru Gavelle, učinili smo sve što je u našoj nadležnosti – osigurali sredstva za opremu, proveli prvu fazu obnove koju je vodio Grad, dovršili rekonstrukciju pokusne dvorane. Redovno financiramo programsku djelatnost i plaće svih zaposlenika u kulturi, a i ukupno proračun za kulturu se povećava, prepričava pročelnica Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo Emina Višnić.

Emina Višnić / Photo: Davorin Visnjic/PIXSELL

Dodaje da je, što se tiče angažmana umjetničkog osoblja, odnosno ansambla Gavelle, riječ o, prije svega, odgovornosti ravnatelja.

– Gradski ured za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo u okviru svoje nadležnosti prati programsko djelovanje kazališta i sigurno ne bismo dopustili da kazališni ansambl uopće ne radi. Grad je Gavelli predložio korištenje različitih kazališnih dvorana i drugih prostora u Zagrebu. Tako je tijekom 2021. i 2022. godine ansambl Gavelle, na preporuku Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo, predstave pripremao i izvodio u kulturnim centrima u Travnom i na Trešnjevci te Tunelu Grič, gdje su imali oko 120 izvedbi, uz gotovo 50 izvedbi na gostovanjima uglavnom u Hrvatskoj. Ove je godine Gavella u koprodukciji s Kazalištem Kerempuh izvodila predstavu »Kralj Ubu« u tom kazalištu, dok je predstavu »Legenda« ansambl igrao u Tunelu Grič. Sada radi na pripremama predstava za iduću kazališnu sezonu, ističe Višnić.

Teatar je dom

I dok se loptica odgovornosti prebacuje s jednog ureda na drugi, odnosno iz jedne institucije u drugu, pa u treću, najviše zapravo pate djelatni

Jelena Miholjević / Foto: D. KOVAČEVIĆ

ci jednog od naših najvećih kazališta. Jedna od njih je i Jelena Miholjević, koja je prvu ulogu u GDK-u Gavella odigrala prije trideset i tri godine, iako njezin odnos s tim kazalištem traje gotovo čitav život.

– Te godine i ti brojevi zvuče zbilja impozantno, ali se radi o tome da je svakom glumcu teatar dom, i to nije nikakva fraza, već je to prava istina. Mi smo, vrlo često, u teatru više nego u svom domu, ili barem podjednako. Godine su proletjele, uloge su se nanizale, stvoreno je jedno veliko zajedništvo i ne mogu vam uopće opisati kakav je to osjećaj kada već više od tri godine nismo mogli raditi na vlastitoj sceni i bez naše publike. U Gavelli sam stvarno ostvarila jako puno, naučila jako puno i, naravno, tu su mi prijatelji za čitav život. To je zajednica kakvu može tvoriti samo glumački ansambl, prepričava glumica čiji je otac, glumac Boris Miholjević prvu ulogu u Gavelli odigrao na početku šezdesetih prošloga stoljeća, pa je za pretpostaviti da je njezin odnos s tim kazalištem puno dublji i dulji od njezine profesionalne karijere.

– Gavella jest jedan veliki kontinuitet što se tiče mog osobnog života. Osim karijere mog oca koja je vezana uz taj teatar, valja napomenuti da su teta moje mame Ljubica Mikuličić i njezin suprug Drago Krča bili i jedni od osnivača Gavelle, pa mogu reći da je, na neki način, postojanje i put kazališta Gavella najintimnije vezan za moj privatni život, kaže Miholjević.

Na pitanje kako se osjeća kada prolazi Frankopanskom, Miholjević odgovara da je sada već malo drukčije jer živi u nadi da će kazalište uskoro ponovo otvoriti vrata.

– To me tješi, tješi me da ćemo, nakon ovog doista traumatičnog iskustva i pogubljenosti po nebrojenim scenama, gostovanjima i zapravo jednog potpuno gerilskog rada koji smo morali ostvarivati u raznim uvjetima – a bilo nam je važno da ne izgubimo kontinuitet i da radimo, uskoro stati na našu scenu. Uvijek se trudim gledati stvari s pozitivnije strane i raduje me što će Gavella, kada se otvori, biti jedno od najljepših obnovljenih kazališnih prostora u Zagrebu, i uz to vrlo sigurnih prostora. To je važno, pogotovo jer smo osvijestili na svojoj koži koliko je ta sigurnost grada važna. Svime navedenim se tješim. Tri godine je doista ogroman vremenski period i prolazili smo svu tu vremensku lepezu osjećaja, od očaja i nade do razočarenja i bijesa. Sada smo u velikom iščekivanju i radosti što ćemo se ponovo sresti s našom publikom i mislim da će taj susret biti predirljiv, ali predirljiv, naglašava glumica.

Solidarnost umjetnika

Hrvatska nema bogzna koliko kazališta ‘po glavi stanovnika’, stoga je višegodišnji lokot na Gavelli ogromna šteta za našu kulturu, a pročelnicu Višnić upitali smo u kolikoj je mjeri zagrebačka, a samim time i nacionalna kulturna scena pretrpjela višegodišnjom zatvorenošću dramskog teatra u Frankopanskoj.

– Zagrebačka kultura sigurno je pretrpjela različite negativne posljedice, kako zbog pandemije tako i zbog potresa. Zadovoljstvo je vidjeti kako se mnoge kulturne ustanove, čiji prostori nisu bili toliko oštećeni u potresu, ponašaju solidarno, otvoreni su za suradnju i daju prostore na korištenje. Osim primjera Gavelle, možemo podsjetiti da Kazalište Komedija igra svoj mjuzikl »Ljepotica i zvijer« u Lisinskom. Muzej suvremene umjetnosti udomio je kolege iz Muzeja za umjetnosti i obrt, ali i smjestio vrijedne predmete iz, primjerice, Školskog muzeja. Grad je osigurao i alternativne galerijske prostore za Arheološki i Školski muzej koji su već neko vrijeme otvoreni za javnosti, te za MUO i Umjetnički paviljon koji se uređuju. Naše ustanove prisutne su i u drugim gradovima u Hrvatskoj i tako daju svoj doprinos ukupnoj hrvatskoj kulturnoj sceni. Osim gostovanja kazališta, možemo istaknuti i veliku partnersku izložbu s Muzejom Slavonije, gdje je MUO dio svog fundusa prenio u Osijek, ističe Višnić.

Iz svega navedenog može se zaključiti da i ravnatelj i djelatnici GDK-a Gavella očekuju otvaranje kazališta s novom sezonom.

– Radovi na pokusnoj dvorani, tzv. Maloj sceni završeni su, a još u ožujku je izvršena primopredaja kazalištu Gavella, koje redovno koristi prostor za probe. Također, još u svibnju prošle godine završena je i prva faza sanacije oštećenja od potresa. Nastavak radova, odnosnu drugu fazu sanacije provodi Gavella, koja je s Ministarstvom kulture i medija sklopila ugovor o financiranju iz Europskog fonda solidarnosti. Službenici Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo prate ovo kao i sva ostala gradilišta. Prema informacijama s terena većina radova je završena, a preostao je još dovršetak obnove pročelja i zamjena stolarije. Po završetku radova potrebno je još ishoditi odgovarajuće dozvole i zgrada će u cjelini biti predana Gavelli na korištenje. Ova gradska uprava je u proračunu osigurala više od 260.000 eura i za zamjenu tehničke opreme koja je bila stara više desetljeća. Sredstva su dodijeljena Gavelli, a prema informacijama koje smo od njih dobili, oprema bi trebala biti do jeseni dobavljena i instalirana, ističe Višnić dodajući da se, ako ne dođe do nekih izvanrednih i nepredvidivih događanja, može očekivati da će Gavella novu kazališnu sezonu otvoriti u svojem teatru.

Društvo bez logike

Miholjević, s druge strane, ne bi htjela ulaziti u pitanje tko je kriv, niti bi htjela upotrebljavati riječ ‘kriv’ jer, kaže, živimo u društvu u kojem često ne možemo vidjeti ama baš nikakvu logiku.

– Budući da je moj tata porijeklom iz Petrinje, tamo znam otići, i kada vidim da tamo ljudi još uvijek žive već toliko godina, onda znam reći – hej, ali ovo je ipak kazalište za koje ima nade da će se uskoro otvoriti. Tražiti krivca – to je jedno filozofsko pitanje. Općenito, stil života i način na koji se kod nas barata novcem, način na koji se kod nas stvari tako teško odvijaju i dogovaraju… Svi znamo u čemu je problem, a krivica je jedna riječ koja nas vodi samo u nekakav bijes, ogorčenost i izdvajanje, a bilo bi divno kada bismo se promijenili i kada bi se stvari lakše i poštenije kod nas sređivale, naglašava naša proslavljena glumica koja je, u prostorima svog matičnog kazališta, posljednje radila na pripremi velike ansambl-predstave »Posjet stare dame« u režiji Dore Ruždjak Podolski.

– Napravili smo malu pauzu zbog pandemije, uslijedio je potres i tu smo se krenuli snalaziti kako smo znali i umjeli. Poslije toga smo igrali u KUC-u Travno. Grozan je taj osjećaj. Mislim da su vam mnogi već pričali. Teško mi je izvlačiti sva ta sjećanja jer djeluju kao kuknjava, ali ansambl se drži, stalno smo dolazili s nekim prijedlozima, igrali smo na jako puno mjesta i izdržali smo. Mene je malo i strah govoriti unaprijed, ali ponavljam da se iskreno nadam da će naše kazalište najesen imati veliko otvorenje.

Photo: Sandra Simunovic/PIXSELL

Nekoliko prostora

Kada obnova teatra bude dovršena, Gavella će, u svojem sastavu, imati nekoliko prostora, odnosno veliku scenu, novu malu scenu i atrij. Ta prizorišta omogućit će, tvrdi Ferenčina, da osim redovite produkcije novih naslova i igranja starih, organiziraju i promocije knjiga, okrugle stolove, koncertna čitanja tekstova, glazbena i multimedijalna događanja, suradnju s Akademijom dramske umjetnosti i tako dalje.

– Takvu aktivnost, iako prerijetko, održavali smo i prije obnove, pandemije i potresa; prisjetimo se izvrsno primljenog, jedno vrijeme redovitog događanja »G-točka: Grad u Gavelli«, ili programa kao što su Dani ogranka mladih HDDU-a te »Mala noćna čitanja«, novih tekstova mladih hrvatskih dramskih autora – da spomenem tek neka od zbivanja za kakva bi u obnovljenom teatru u Frankopanskoj trebalo biti mjesta. Naravno, za Gavellu će to biti zahtjevnije u organizacijskom i financijskom smislu. Za sve će naše djelatnike to će značiti i veći obim posla, a bit će potrebe i za novim radnim mjestima. Što se tiče financiranja, važno je znati da Gavella za svoje programe dobiva upola manje sredstava nego prije desetak godina, a sad nas očekuje veći broj premijera nego u tom periodu. Rezultat našeg beskućništva je i to da od potresa nemamo vlastitog prihoda. Nadam se da će za ovu vrstu problematike naš osnivač Grad Zagreb imati sluha, naglašava ravnatelj.

Što se konkretnih naslova tiče, malu scenu planiraju otvoriti »Kozmičkim žonglerima« Kalmana Mesarića u režiji Ivana Penovića, a na veliku se scenu vraćaju praizvedbom teksta »Moji tužni monstrumi« Mate Matišića u režiji Vite Taufera. Ostali, pak, naslovi ovise o terminu otvaranja kazališta, a, kako kaže Ferenčina, imaju puno planova i puno dogovora koje treba samo finiširati.

– Ako ostvarimo samo pola zamišljenog, mogu najaviti da se kazalište u Frankopansku vraća na velika vrata, prepričava ravnatelj.

Kazalište su, reći će dramska umjetnica Miholjević, prvenstveno ljudi, što znači i publika, i svi smo u ovoj trogodišnjoj agoniji jedni veliki gubitnici.

– Izgubili smo kontinuitet, izgubili smo jako puno toga što vjerojatno nikada više nećemo uzimati zdravo za gotovo. Teško mi je odgovarati na vaša pitanja jer ne mogu biti sudac, dio sam ansambla i osjećaj da ne možeš ući u svoj dom toliko dugo, jednostavno je strašan. Sve se strašno, strašno odužilo i ne znam bi li se profesor Gavella smijao ili možda ipak ne bi, zaključila je Miholjević.

Bi li se profesor Branko Gavella smijao ili plakao – to nitko ne zna, ali mu, kao i nama, vjerojatno ne bi bilo suviše jasno kako je moguće da je godina 2023., a Gradsko dramsko kazalište Gavella stoji, urešeno skelama, poput nijemog svjedoka apsurda hrvatske inertnosti i paradoksalnosti, tehnologiji i napretku unatoč.

Ministarstvo kulture: Radovi su mogli biti brže obavljeni Ministarstvu kulture i medija poslali smo upit s pitanjima koje je njihovo mišljenje o obnovi GDK-a Gavella, je li Ministarstvo moglo vršiti pritisak na gradsku vlast da ubrza procese obnove, koliko je zagrebačka kulturna scena pretrpjela višegodišnjom zatvorenošću jednog od naših najvažnijih i najvećih kazališta, ako je riječ o inerciji – o čijoj inerciji, što učimo iz ovakvih iskustava, kako teče obnova zgrada pod ingerencijom Ministarstva u Zagrebu, s obzirom na to da je najavljeno da će sve biti gotovo do konca lipnja, a upitali smo ih kako gledaju na Festival svjetskog kazališta. Odgovor Ministarstva prenosimo u cijelosti: – Nina Obuljen Koržinek izražava žaljenje što je jedno od najvažnijih hrvatskih kazališta toliko dugo zatvoreno te smatra da su radovi na obnovi GDK-a Gavella mogli biti puno brže obavljeni, pa čak i završeni. Vezano uz pitanje o održavanju Festivala svjetskog kazališta ministrica podsjeća da je hrvatsku kulturnu scenu godinama obogaćivao nastupima najvećih svjetskih kazališnih skupina i ansambla i režijama najuglednijih svjetskih redatelja, od samog početka u organizaciji i podršci Grada Zagreba, uz sufinanciranje Ministarstva kulture i medija. Ministrica izražava nadu da će se pronaći okvir koji će omogućiti tom Festivalu budućnost, a Ministarstvo će mu nastaviti davati potporu. Nina Obuljen Koržinek / Foto: D. KOVAČEVIĆ

Novi dom Festivala svjetskog kazališta Osim dugovječne obnove, GDK Gavella dospio je u javnost proteklih mjeseci i zbog informacije da bi on najesen mogao postati novi dom Festivala svjetskog kazališta. Kako stoji u zapisniku 18. sjednice Kazališnog vijeća koja se održala 18. ožujka ove godine, druga točka dnevnog reda sadržavala je »Usvajanje teksta prijedloga Sporazuma o organiziranju i financiranju Festivala svjetskog kazališta prema predlošku Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba«, a u obrazloženju stoji: Ravnatelj Gradskog dramskog kazališta Gavella upoznao je nazočne članove Kazališnog vijeća s prijedlogom teksta tripartitnog Sporazuma o organiziranju i financiranju Festivala svjetskog kazališta, a prema predlošku Ministarstva kulture i medija RH i Grada Zagreba. Nazočni članovi Kazališnog vijeća pri glasovanju za prijedlog teksta Sporazuma jednoglasno su donijeli Odluku u kojoj su se izjasnili da su »suzdržani« oko navedenog teksta Sporazuma. Dubravka Vrgoč, koja, s Ivicom Buljanom, vodi Festival svjetskog kazališta, na naš je upit kazala da joj je u ovom trenutku teško odgovoriti na pitanje u kojem je organizacijskom stadiju FSK. Dubravka Vrgoč / Foto: D. KOVAČEVIĆ – Još smo u pregovorima s Gradom Zagrebom, Ministarstvom kulture i medija te GDK-om Gavella o nastavku festivala i njegovom organizacijskom modelu, kaže Vrgoč. Na pitanje hoće li Gavella ‘udomiti’ FSK i je li istina da se, s obzirom i na suzdržano Kazališno vijeće u ožujku, vrši pritisak na Gavellu, Ferenčina odgovara: – Postoji inicijativa da Gavella postane domaćin Festivala svjetskog kazališta, ali prije toga potrebno je s naše strane, strane Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija RH provesti opsežnu i temeljitu pripremu koja će stvoriti pretpostavke za uspješno organiziranje te izuzetno važne kulturne manifestacije, kaže Frenčina, dok Višnić kazuje: – Festival svjetskog kazališta jedna je od značajnih manifestacija za kulturu grada Zagreba. Posljednjih godina on je bio realiziran u okviru Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Budući da Festival više nije obuhvaćen Programom HNK-a, Ministarstvo kulture i medija uputilo je Gradskom uredu za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo pismo namjere kojim predlaže da se organizacija Festivala povjeri kazalištu Gavella, kojem je osnivač Grad Zagreb. Zatražili smo od ravnatelja i predsjednika Kazališnog vijeća Gavelle mišljenje o tom prijedlogu. I ravnatelj i Kazališno vijeće su prijedlog prihvatili. Pravni temelj za uređenje odnosa između Ministarstva, Grada i Gavelle u vezi Festivala je međusobni sporazum. Gradski ured za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo je dao svoj prijedlog teksta sporazuma te je u proračunu rezervirao sredstva, a očekujemo njegovo prihvaćanje od strane drugih potpisnika, nakon čega Gavella može preuzeti organizaciju FSK-a. Iako će se predstave Festivala izvoditi kao i dosad, na različitim scenama, Gavella se činila logičan odabir kao najveće kazalište koje će biti i obnovljeno. No najvažniji razlog je taj što je uprava Gavelle u preuzimanju Festivala prepoznala potencijal i ideju prihvatila, zaključuje Višnić. Iako pročelnica tvrdi da se Kazališno vijeće složilo s time da se organizacija Festivala povjeri kazalištu Gavella, saznali smo da se na lipanjskoj sjednici Kazališnog vijeća o tome nije razgovaralo. U zraku tako ostaju visjeti dva pitanja – hoće li Gavella postati dom Festivala svjetskog kazališta i kada će spomenuti, koji po mnogima već dvadeset godina djeluje protuzakonito, postati pravna osoba.