RIJEKA Otvaranje izložbe »Fiume Fantastika: Fenomeni grada« predviđa se za petak, 28. kolovoza u 19.30 sati u prostorima Exportdrva na Delti. Radi se o središnjoj izložbi programskog pravca »Slatko i slano«, zacrtanog u sklopu programa Europske prijestolnice kulture 2020., pa stoga valja zabilježiti petak u svojim kalendarima i rezervirati si večer za dozu kontempliranja o ulozi i važnosti grada, o njegovu urbanizmu i arhitekturi kako u povijesti tako i u sadašnjosti, odnosno njegovoj budućnosti.

Glavni kustos izložbe poznati je i višestruko nagrađivani riječki arhitekt Idis Turato, a osim njega tu su i Vedran Mimica, profesor urbanizma na Illinois Institute od Technology u Chicagu, kao i Maroje Mrduljaš, arhitekt i kritičar arhitekture i dizajna. Izložba je organizirana uz potporu Sveučilišta u Rijeci, Rijeke 2020 d.o.o. i Grada Rijeke, a u suradnji s Pomorskim i povijesnim muzejem Hrvatskog primorja, Muzejem grada Rijeke, Muzejem moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Arhitektonskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu te Državnim arhivom Rijeka.

Nakon otvorenja izložbe publika će se moći zabaviti uz glazbeni program »TIPSY!«, uz nastup dvaju riječkih DJ-eva. Važno je napomenuti i da će broj posjetitelja koji istovremeno mogu biti u izložbenom prostoru biti ograničen zbog situacije oko koronavirusa, a ulaz na dan otvorenja je slobodan.

Paviljon »Mreže« / foto JUGOLINIJA

Radikalne transformacije

Izložba »Fiume Fantastika: Fenomeni grada« prati posljednjih 150 godina urbane povijesti Rijeke, tijekom kojih grad doživljava radikalan rast broja stanovnika i povećanja svojeg prostora, a također postaje važno prometno i industrijsko središte globalnog značaja. »Fiume Fantastika« tako nastoji ispričati turbulentnu povijest kroz koju je grad prolazio mijenjajući različite društveno-političke sustave i teritorijalne preustroje. Jednako tako, rastuća industrijska djelatnost, ekonomske, gospodarske, društvene, političke i druge prilike, transformirale su središnji dio grada i okolicu, ostavivši na taj način traga na njegovoj specifičnoj vizuri, odnosno arhitekturi i urbanističkom prostoru.

»Fiume Fantastika« priča priču o radikalnim transformacijama topografije, neočekivanim prenamjenama zgrada, kao i neočekivanim sudarima prirode i industrije. Izložba se zasniva na recentnim istraživanjima riječke povijesti, a pod vodstvom DeltaLaba – Centra za urbanu tranziciju, arhitekturu i urbanizam pri Sveučilištu u Rijeci.

Vizual postava izložbe

»Slatko i slano«, pravac kojeg je izložba centralni dio, promišlja načine prostorne intervencije i modifikacije sadašnjeg prostora grada Rijeke, sagledavajući pritom burnu povijest modernog urbanog razvoja Rijeke, s ciljem upotpunjavanja slike i vizije grada u budućnosti. Uži prostor kojim se pravac bavi tiče se prostora nekadašnje granice Rijeke i Sušaka, ili u današnjim terminima prostora na kojemu se dodiruju grad i luka.

Deset paviljona

Izložba koja će biti postavljena u prostorima Exportdrva obuhvaća deset paviljona od kojih svaki tematizira određeni riječki fenomen. Tako postoje paviljoni sljedećih naziva: »Granice«, »Luka i željeznica«, »Mreže«, »Kino: ‘Stižu ljudi!’«, »Grad«, »Palača«, »Zajedničko tlo«, »Dokolica«, »Spomenici« i »Fantastične zone«.

Paviljon »Spomenici« / Foto DARI

Paviljon »Granice« razmatra fenomen čestih teritorijalnih preustroja i preustroja vlasti u gradu Rijeci te činjenicu da je upravo »život na granici« ili »na margini« utjecao na formiranje identiteta grada i njegovih stanovnika, kao i na sam urbanistički prostor. Samo u posljednjih 150 godina Rijeka je bila dijelom Austro-Ugarske Monarhije, Kraljevine Italije, Jugoslavije, Hrvatske, a prije točno 100 godina bila je proglašena čak i Slobodnom Državom Rijekom.

Paviljon »Granice« / Foto PPMHP

Paviljon »Luke i željeznice«, kao što samo ime sugerira, razmatra utjecaj riječke luke i željeznice na fizionomiju grada i gradsku infrastrukturu. Ceste, industrijski prostori, skladišta, servisni i operativni objekti bili su nužni za uspjeh Rijeke kao važnog lučkog i industrijskog središta, no zauzvrat su okupirali najvažnije dijelove grada. »Mreže« tematiziraju povezanost Rijeke s globalnim mrežama ekonomskih, političkih, kulturoloških i drugih sustava i utjecaj takvih sustava na razmjenu ljudi, ideja i roba.

Paviljon »Kino: ‘Stižu ljudi!’« donosi priču o osebujnim riječkim pojedincima koji su direktno ili indirektno mijenjali oblik grada. Paviljon »Grad«, zapravo se odnosi na prostor Starog grada koji izvrsno oprimjeruje različite arhitektonske stilove, a paviljon »Palača« naravno na velik broj raznih tipova palača diljem Rijeke, jednako tako raznih namjena.

Paviljon »Palača« / Foto Hrvoje FRANJIĆ

»Zajedničko tlo« naziv je za paviljon unutar kojeg se razmatraju prostori kolektivnog okupljanja, poput primjerice stadiona na Kantridi. Temu turističke izgradnje Rijeke na širokom prostoru od Opatije do Haludova propituju fotografije unutar paviljona »Dokolica«. Odnos Rijeke i problematike spomenika koji su oduvijek važan faktor fenomena »kolektivnog pamćenja« društva promatra se u paviljonu »Spomenici«, a zadnji paviljon – »Fantastične zone« – donosi priču o Harteri i Torpedu, Mlaki i Bakru.