S jučerašnje konferencije za novinare u »Zajcu« / snimio M. GRACIN
Riječ je o baroknoj operi u tri čina s prologom, koja se temelji na Vergilijevom epskom spjevu »Eneida«. Ljubavna je to priča o kraljici Kartage Didoni i trojanskom princu Eneji. Režija je povjerena finskoj redateljici Mirvi Koivukangas, a Orkestrom i zborom riječke Opere ravnat će Tomislav Fačini
Opera »Didona i Eneja« Henryja Purcella (libreto Nahum Tate) premijerno će biti izvedena u HNK-u Ivana pl. Zajca u subotu, 17. veljače u 19 sati. Riječ je o baroknoj operi u tri čina s prologom, koja se temelji na Vergilijevom epskom spjevu »Eneida«. Ljubavna je to priča o kraljici Kartage Didoni i trojanskom princu Eneji. Režija je povjerena finskoj redateljici Mirvi Koivukangas, koja kaže da to za nju nije samo ljubavna priča o dvjema osobama koje se zaljubljuju, nego i o tome kako se netko – u ovom slučaju Didona – može zaljubiti unatoč svojim strahovima.
– Zanimljiva mi je kontradikcija između Purcellove glazbe i priče. Ako je Didona zaljubljena, zašto je njena glazba toliko melankolična i depresivna na početku? Zašto ona nikad ne kaže da gaji osjećaje prema Eneji? Ima li uopće između njih pravih osjećaja? Koja je Enejina motivacija za zbližavanje s Didonom? Pokušava li on samo spasiti svoje kraljevstvo? Ova su me pitanja zaokupila čim sam počela raditi na »Didoni i Eneji«.
Na konferenciji za novinare najavljen je i koncert Pjevačkog zbora mladih »Josip Kaplan« i orkestra Opere, koji će biti održan u riječkom HNK-u u utorak, 20. veljače u 19.30 sati. Koncertom će ravnati Tomislav Fačini, a na programu su djela Karla Jenkinsa, Johna Ruttera, Christophera Tina, G. F. Händela, Michaela Jacksona, Dina Dvornika, Enyje, Coldplaya i drugih. Tomislav Fačini istaknuo je da je riječ o profiliranom i preciznom zboru homogena zvuka, koji odlikuju kvaliteta, predanost i radost pjevanja.
Više razina čitanja
Svi mi imamo strahove. Bojimo se izgubiti nekoga ili nešto, bojimo se jedni drugih, sami stvaramo vlastite okove. Mnogo je različitih borbi u ljudskim glavama koje trebaju riješiti kako bi mogli nastaviti dalje. Te borbe me zanimaju. Didona je kraljica koju su moć, autoritet i odgovornost potpuno preuzele. Puna je strahova i sama sa sobom osjeća se nelagodno. U ovoj režiji sve situacije vidimo kroz Didonine oči i njene strahove. To je priča o kraljici koja se mora osloboditi svojih noćnih mora, jer jedino u slobodi sposobna je voljeti Eneju ili bilo koga drugog – osvrnula se Koivukangas.
Orkestrom i zborom riječke Opere ravnat će Tomislav Fačini, stručnjak za baroknu glazbu. Operu »Didona i Eneja« on je nazvao »džepnom Venerom baroknog repertoara«.
– »Didona« nam, kao i svaka dobra umjetnost, nudi čitanje na nekoliko razina: kao ep o sudbini, kao pripovijest o dužnosti i osjećajima, kao priču o uroti, kao politički tekst koji pod simbolikom crtice iz antičkog štiva nudi osvjetljenje složenog političkog momenta (pad Jamesa II, Restauracija i premoć anglikanske struje, koja je i zakonom onemogućila da se katolici uspnu do prijestolja ili postanu dio kraljevske obitelji)…
Transformacija
Na formalnom planu Purcell jedinstvom pulsa i tonaliteta stvara kompaktne cjeline koje prolaze u bešavnoj i ritmičnoj izmjeni spontanih recitativa i zborskih blokova, zaokruženih instrumentalnim predigrama i plesovima. Broj likova je malen, a njihova potpuna razdvojenost omogućava da jedan pjevač opsluži dva lika (izuzevši naslovne uloge). Recitativi su vjerna preslika engleskog govora, a opet tako spretno prožeti ariosima. Mislim da je sjajan potez riječkog HNK-a što je ovu baroknu operu uvrstio na repertoar, a ne da ovu vrstu glazbe izvode samo specijalizirani ansambli. Predstava je zamišljena tako da je mobilna i mogla bi ići na turneje – kazao je Fačini.
Naslovnu ulogu Didone pjeva Ivana Srbljan, koja je svoj lik doživjela kroz prizmu ženske sudbine i društva sklonog osuđivanju. Prema riječima Srbljan, Didona je suočena sa svojim demonima i sa samom sobom, transformirajući se na kraju predstave u novu osobu. Ulogu Eneje pjeva Marko Fortunato, a sudjeluju i Morana Pleše, Ana Majdak, Sonja Runje, Iskra Stanojević, Franko Klisović i Saša Matovina.
Scenografkinja je Paola Lugarić, kostimografkinja Manuela Paladin Šabanović, oblikovatelj svjetla Dalibor Fugošić, a scenski pokret osmislio je Osku Heiskanen. Opera se izvodi na engleskom, s titlovima na hrvatskom jeziku. O važnosti izvođenja opernih djela koja čine odmak od standardnog repertoara, govorili su intendant Marin Blažević i ravnatelj Opere Petar Kovačić.
