Mlada Riječanka Dora Šustić pobjednica je Književne nagrade »Drago Gervais« u kategoriji neobjavljenog rukopisa, a pjesnikinja Evelina Rudan za svoju je pjesničku knjigu »Smiljko i ja si mahnemo« osvojila nagradu za najbolju objavljenu knjigu na jednom od idioma čakavskog narječja.

Šustić je nagradu zaslužila za rukopis pod naslovom »Praznina«, a Rudan za sjajnu knjigu u izdanju Frakture, koja je poharala dobar dio najvažnijih pjesničkih nagrada u Hrvatskoj.

Nagrađene autorice proglašene su na jučerašnjoj konferenciji za novinare u Gradskoj knjižnici Rijeka, organizatoru Nagrade, kojom je prigodom predsjednik žirija Aleksandar Mijatović pročitao i dio obrazloženja.

Uz Mijatovića u žiriju su bili još i Ivica Prtenjača, Vlado Simcich, Milorad Stojević i Darija Žilić, koji su vijećali između 87 rukopisa u konkurenciji za nagradu za najbolje neobjavljeno književno djelo te šest prijedloga tiskanih knjiga za nagradu za najbolje objavljeno književno djelo na nekome od idioma čakavskog narječja, objavljeno u protekle dvije godine, s obzirom na to da se nagrada dodjeljuje bijenalno.

Nagrada se inače sastoji od novčanog dijela u visini od 20.000 kuna neto po pojedinoj kategoriji i posebnog priznanja. U kategoriji najboljeg neobjavljenog književnog djela autoru pripada još i pravo na objavu njegova književnog djela.

Vođenje ljubavi i priče

U rukopisu romana »Praznina«, kako kaže žiri, pripovjedačica i lik djevojka, milenijalka, napušta sigurnost obiteljskog doma, riječke građanske obitelj, oca liječnika te odlazi u Prag studirati filmsku režiju.

– Njihov profesor uspoređuje vođenje filmske priče s vođenjem ljubavi; jedina obavezna literatura su Aristotelova »Poetika« i »Kama-sutra«.

Profesor traži od studenata da sastave scenarij. Pripovjedačica radi na scenariju ljubavne veze između likova Roberta i Alme.

Ona u društvu kolega u jednom od praških kafića Duende susreće fotografa Leona na pragu četrdesetih i s njim započinje strastvenu i romantičnu ljubavnu vezu – kaže se u obrazloženju nagrade, u kojem se zaključuje da kompozicijski pripovijedanje isprepliće paralelne pripovjedne niti.

– Zbivanja su solidno motivirana, dobro povezana, likovi funkcionalno uvođeni i karakterizirani. Zrcaljenje između pripovjednih slojeva i uvođenje drugačijeg vremenskog rasporeda događaja vješto je izvedeno.

Tematski, priča je konzistentna. Autor pazi na vezu između motiva, razvija sustav statičkih i slobodnih motiva, koji čitanje pretvaraju u potragu za širim smislom uvedenih događaja.

Idejno, roman je aktualan, dotiče se različitih aspekata života mladih u suvremenome društvu, promjenjivosti i nestalnosti identiteta, odnosa prema vremenu, propitivanja granica seksualnosti, uloge umjetnosti, poremećaja prehrane – smatra žiri.

Raznolikost unutar jezika

Knjiga Eveline Rudan »Smiljko i ja si mahnemo (balada na mahove)«, kaže u obrazloženju nagrade žiri, ciklus je od 40 pjesama na istarskoj čakavštini, pri čemu je svakoj pjesmi dodan i glosarij čakavskih izraza.

– U kratkotrajnim i slučajnim susretima (na mahove) sa Smiljkom, mahanje stvara zamišljenu situaciju dijaloga. Zamišljeni dijalog izdvaja susret iz prolaznog trenutka, koji će zamijeniti idući, u samostalni vremenski tok.

Lirski subjekt prelazi iz uzastopnosti trenutaka u samo njihovo trajanje koje uzastopnost iskustvenih slojeva preobražava u njihovu istovremenost.

Otuda vremenski pomaci u kojima usputni susret obnavlja veze između potisnutih slojeva sjećanja koja se odnose na zavičaj i obitelj lirskog subjekta, ali i sa širenjem, razvlačenjem aktualnosti kontekstom u kojem se nepredviđena nailaženja odvijaju – kaže se u obrazloženju te zaključuje da izabirući istarsku čakavštinu ne samo kao medij izražavanja, već i kao predmet umjetničke obrade, zbirka Eveline Rudan na najbolji mogući način promiče raznolikost unutar samoga jezika.

«Dizanje ljestvice«

Na konferenciji za novinare poveo se i razgovor o potrebi za »dizanjem ljestvice« Nagrade, što ga je inicirao pročelnik Odjela za kulturu Ivan Šarar.

– Svi se moramo potruditi da Književna nagrada »Drago Gervais« bude što manje rutinska. Osamdeset sedam prijava za najbolji roman je puno. »Gervais« je tu dobro dobacio. Moramo se zato potruditi da nagradu dignemo i na nacionalnom i na internacionalnom nivou.

Otvoreno govorim ispred Osnivača da je moguće dići letvicu na razne načine. Ove godine je 60. godišnjica nagrade i treba promisliti kako da »Gervais« ode u visinu – rekao je Šarar, a njegov lapsus o nagradi za najbolji roman, s obzirom na to da »Gervais« unikatno u hrvatskim prilikama uzima u obzir sve oblike umjetničkog izražavanja riječju (roman, zbirka pjesama, zbirka novela, drama i drugo), iskoristili smo da upitamo razmišlja li se možda u tom smjeru.

Ravnatelj GKR-a Niko Cvjetković nije ni potvrdio ni opovrgnuo da se o tome razmišlja.

– Nagrada se u svojoj dugoj povijesti prilagođavala potrebama trenutka. Možda je vrijeme za »facelifting«. Istina, žanrove je teško komparirati, vjerujem da tako razmišlja i žiri. Sljedeći natječaj je za dvije godine.

Razmislit ćemo – rekao je Cvjetković i dodao da sada predstoji kontaktirati pobjednike, s obzirom na to da im prije proglašenja ništa nije javljeno, te, dakako, početi raditi na objavi rukopisa, za koji se oknjiženje očekuje u sljedećoj godini.

Drama

Kao i u proteklim ciklusima Književne nagrade “Drago Gervais”, i u ovome žiri ističe da se među rukopisima redovito javljaju drame. No ima i “ali”.

– Ti su dramski tekstovi dobro komponirani, s pažljivo vođenim zapletima, dijalozima i odnosima između likova. Neki od njih preopterećeni su simboličkim slojem.

S obzirom na kvalitetu tih dramskih tekstova, njihovim bi autorima trebalo sugerirati da svoje radove predlože televizijskim, radijskim i kazališnim kućama – savjetuje žiri Nagrade.

Pohvale

Žiri je pohvalio i nekoliko rukopisa. U prozi rukopis pod šifrom »Seveda«, a pod naslovom »Klepsidra«, autora Dražena Katunarića (Zagreb) te rukopis pod šifrom »London-converted«, a pod naslovom »Nesretni Luka Tančulović i druge pripovijetke«, autora Lovre Rončevića (Zadar).

U poeziji su pohvaljeni rukopisi: »Divlja nježnost«, autora Franka Sorića (Zadar, šifra: LYRIKON 10), »Novi raspored«, autorice Ane Galant (Rijeka, šifra: LNNR867) i »ISTINA nedjeljom i drugim danima«, autorice Katje Grcić (Zagreb, šifra: MAGEN777).

Od djela objavljenih na nekom od idioma čakavskog narječja pohvaljene su knjige: Lora Tomaš, »Slani mrak«, Hena com, Zagreb, 2020.; Vjekoslava Jurdana, »Pašta i fažol«, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Pula, Naklada Kvarner, Rijeka, Gradska knjižnica, Crikvenica, 2019.; Dragica Stanić, »Štorije z Kastafšćini i okole«, Udruga Čakavski senjali, Kastav, 2020. i Vlasta Sušanj Kapićeva, »Krunica od versi«, Naklada Kvarner, Novi Vinodolski, 2021.