Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca nije bilo mjestom održavanja konferencije za novinare Udruge Da štima svima u povodu sanacije duga toga kazališta, kao i potrebe za promjenom modela financiranja, no ni novinar Novog lista koji je presicu pratio nije politički novinar, iako je presicu sazvala politička udruga.

Mjesto održavanja presice bilo je ispred Kazališta, iz kojeg se nitko na njoj nije pojavio, kao ni iz Odjela za kulturu, a pred novinare su izašli Davor Štimac, Maša Magzan i Leonida Domijan Fišter.

Maša Magzan, kao predsjednica Odbora za kulturu Gradskog vijeća Grada Rijeke, istaknula je da je o dugu Kazališta od 3,5 milijuna kuna raspravljano na tematskoj sjednici Odbora za kulturu održanoj u studenom prošle godine, kada je razgovarano i o drugim modelima financiranja i funkcioniranja.

Ipak, dug je bio glavna tema, a budući da ni Odjel za kulturu ni Odjel za financije nisu predstavili model sanacije duga, ni prije te sjednice ni na njoj, postavljen je rok od 10. prosinca prošle godine za predstavljanje modela.

Do 1. veljače trebalo je pak utvrditi konačni plan sanacije duga. Ništa od toga nije se dogodilo te je zato sazvana ova konferencija za novinare.

Nesuradnja Grada i Županije

Davor Štimac je rekao da je slučaj »Zajca« jedan od primjera nesuradnje između Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije.

– Pitanje funkcioniranja kazališta regulirano je Zakonom o kazalištima, a HNK u Zagrebu ima poseban status, za razliku od ostalih nacionalnih kazališta te ga država financira s pola budžeta.

No u Osijeku su osnivački udjeli raspoređeni između Grada i Županije, što rasterećuje proračun Grada.

Zašto država pokriva samo HNK u Zagrebu pravo je pitanje, kao i to zašto lokalne vlasti nemaju hrabrosti javno zatražiti promjenu takvog sustava. S obzirom na to da je u Rijeci i Splitu vlast drukčija od one na nacionalnoj razini, očekivali bismo više – rekao je Štimac, dodavši da ako to i ne bi uspjelo, treba, i bez obzira na priču s nacionalnom razinom, insistirati na tome da Županija, čiji stanovnici gravitiraju Kazalištu, više participira u njegovu financiranju.

Primjer Osijeka

– Osijek je pronašao rješenje u podjeli osnivačkih prava između Grada i Županije. Može li ovaj model podjele financijskog tereta i odgovornosti upravljanja kazalištem funkcionirati i u Rijeci, jer kazalište nije ni gradsko ni županijsko nego narodno – pita se Štimac, dodajući da će se u Gradu Rijeci morati dogovoriti oko plana sanacije milijunskog duga, a da će se Kazalište morati pozabaviti ozbiljnijim modelom povećanja prihoda, kroz sponzorstva, EU fondove, preko iskorištavanja potencijala kulturnog turizma i uvođenje gostovanja po većim središtima u Županiji.