NOVI VINODOLSKI – Maria Mikulić Štimac, umjetnička ravnateljica Međunarodnog festivala klasične glazbe Novi Vinodolski, postavila je visoke umjetničke standarde pri izboru gostujućih glazbenika. Potvrđuje to i četvrti, pretposljednji koncert ove godišnje ljetne priredbe.

Mlađi respektabilni glazbenici

Na ovogodišnjem 14. Festivalu u Novom nastupio je Trio Dobona osnovan u Beču čiji su članovi flautistica Nicole Henter, klarinetistica Vera Karner i pijanist Mennan Berveniku, mlađi glazbenici respektabilnih referenci i karijera. Mađarska flautistica N. Henter, trenutno flautistica Filharmonije u Oslu, bila je prva piccollo solistica simfonijskog orkestra Bečkog radija. Studirala je komornu glazbu na Sveučilištu za glazbu i scensku umjetnost u Beču, gdje je krajem prošle godine završila solistički studij s odličnim uspjehom, a nastupa u mnogim zemljama i važnim koncertnim dvoranama. Na međunarodnim natjecanjima Henter je dobitnica nagrada i priznanja, a spomenimo da je ove godine dobila prestižnu stipendiju Sylff, tokijske zaklade. Austrijska glazbena umjetnica Vera Karner prva je klarinetistica Simfonijskog orkestra u njemačkom gradu Osnabrucku, a prije toga svirala je u prestižnoj Staatskapelle Dresden pod vodstvom šefa dirigenta Christiana Thielemanna. Pobjednica je mnogih natjecanja kao što su Cibulka 2018. (Austrija), Fanny Mendeldssohn, 2016. (Njemačka) te natjecanja za stipendiju Yamaha 2018. (Njemačka). Glazbene studije Karner je završila u Beču, Grazu i Berlinu.

Foto: Ivan Balažević

Pijanist Mennan Berveniku rođen je u Prištini, studirao je na Sveučilištu za glazbu i izvedbene umjetnosti u Beču i diplomirao s odličnim uspjehom, a već na prvoj godini studija 2011. dobitnik je godišnje nagrade Gonda-Weiner kao najbolji mladi pijanist Sveučilišta. Pobjednik je mnogobrojnih međunarodnih glazbenih natjecanja, primjerice onoga za mlade glazbenike Barletta. Nastupa u uglednim koncertnim dvoranama i surađuje s poznatim dirigentima. Osim solističke djelatnosti, Mennan je cijenjen i kao komorni glazbenik te pratilac vokalnih solista. Ovo troje doista sjajnih glazbenika zajednički djeluje deset godina i niže vrhunske uspjehe komornog muziciranja. Na području današnjeg Beča nalazilo se prapovijesno keltsko naselje zvano Vindobona, i otuda je sastav dobio naziv u skraćenom obliku kao Trio Dobona.

Puni sjaj Mozartove glazbe

Već na samom početku glazbene večeri arijom »Ako živjeti ne mogu« iz rane opere serie »Mitridate« (1870.) Wolfganga Amadeusa Mozarta (1756.-1791.), koja nas uvodi u njegovu kasniju bit glazbenog kazališta, Trio Dobona izveo ju je prekrasnim prožimanjem kantilena klarineta i flaute te klavira u početnom laganom dijelu i ponovo u razigranom stavku, dočaravši puni sjaj Mozartove glazbe. U užu skupinu suvremenika C. Debussyja spada niz istaknutih francuskih skladatelja koji su svaki na svoj način pridonijeli obnavljanju glazbe svoje zemlje. Jedan od njih je Florent Schmitt (1870.-1958.). Učenik J. Masseneta i G. Faurea, u svojim je djelima Florent bio mnogostran i osebujan u izgrađivanju karakternih glazbenih osobina po čemu ga i danas nazivaju romantičarom suvremene francuske glazbe. Na koncertu smo čuli njegovu opsežnu, kontrastnu i tehnički zahtjevnu Triosonatu, op. 85.

U prvom tematski bogatom dijelu na trenutke suvremenijeg izričaja, u kojoj su vrlo dobro iskorištene sve mogućnosti glazbala, interpreti su se nametnuli zrelošću i snagom profilirane svirke te ostvarili rafiniranu interpretaciju. I u nastavku je Trio Dobona izborom tempa, ritmički i dinamički precizno razrađenim plemenitim komornim zvukovljem bio vjerni tumač ove delikatne partiture za komorne sastave. Ovo Schmittovo ciklično djelo ne izvodi se često upravo zbog svojih interpretativnih zamki. Potom je efektno i uvjerljivo izveden »Andante i Rondo op. 25« poljskog skladatelja i virtuoza na flauti Franza Dopplera (1821.-1853.), a u nastavku vrlo proživljeno i autentično izveden je izbor »Iz Mađarskih plesova« njemačkog skladatelja kasne romantike Johannesa Brahmsa (1833.-1897.).

Pročišćeno i dotjerano muziciranje

Stilski pravac impresionizam dobio je naziv po slici glasovitog francuskog slikara Claudea Moneta, impresijom zalazećeg sunca (1873.) i stil se prenio na glazbenu umjetnost. Najistaknutiji predstavnik impresionizma u Francuskoj je Achille-Claude Debussy (1862.-1918.). Debussy je jedan od vjesnika nove glazbene epohe potkraj devetnaestoga i početkom dvadesetoga stoljeća. Iz njegova bogatog i raznolikog glazbenog opusa izdvajamo patituru »Preludij za poslijepodne jednog fauna« koja je glazbenim koloritom, rafiniranim akordima, kromatikom i novom melodikom označila prekretnicu za dotadašnji glazbeni stil. Trio Dobona svojom je koncepcijom suptilnog muziciranja zapljusnuo bujicom plemenitih melodija, maksimalno kontroliranih fraza i odnjegovanog zvukovlja te ostvario perfekcionizam u stilski pročišćenom i dotjeranom muziciranju. U nastavku koncertne večeri posebna priča bila je izvedba djela Franza Schuberta (1797.-1828.). Njegova lirska i emocijama bogata, gotovo u narodnom tonu pisana skladba »Pastir na stijeni« zazvučala je nestvarno u svojoj ljepoti. Iako izvorno skladana za sopran, klarinet i klavir, flautistica Nicole Henter tumačila je sopransku dionicu, te u zajedničkom vrhunskom muziciranju s klarinetisticom Verom Karner i pijanistom Mennanom Bervenikuom ovom su desetominutnom poetičnom skladbom umjetnici pružili snažan umjetnički doživljaj Schubertove romantične glazbe.

Ritmička i tonska usklađenost

Koncert je zaokružen živom i temperamentnom »Tarantellom, op. 6«, francuskog skladatelja, predstavnika neoklasicizma Camillea Saint-Saensa (1835.-1921.). Izvedba je protekla u plastičnom isticanju pojedinih detalja te izvanrednom ritmičkom i tonskom usklađenošću Trija, čime je ostvarena uvjerljiva tonska slika ovog narodnog plesa južne Italije. Mnogobrojni posjetitelji u crkvi sv. Filipa i Jakova oduševljenim su pljeskom i povicima »bravo« nagradili impresivne interprete, te za uzvrat dobili bis, izvedbu stilski efektne skladbe »Kao val«, impresionističkog ugođaja, što ju je autor Philipp Gutmann posvetio upravo Triju Dobona.