Ovogodišnja turistička sezona po mnogočemu je specifična, i malo je reći izazovna, što znači da je uz kvalitetnu pripremu tražila i brz odgovor i prilagođavanje na emitivnim tržištima.

Inflacija, povratak konkurencije, ulazak Hrvatske u Schengen i eurozonu… Sve je to ove godine utjecalo na odluke gostiju gdje će ove godine provesti svoj godišnji odmor.

O tome na koji način se ove godine pristupalo promociji na tržištima, s kojih tržišta se vidi rast, a koja su u padu, kako ide implementacija novog Strateškog marketinškog i operativnog plana, o rastu avioprometa te najavama za 2024., razgovarali smo s Kristjanom Staničićem, direktorom Hrvatske turističke zajednice (HTZ).

Kako komentirate ovu turističku godinu? Pogotovo u kontekstu teme cijena koja je obilježila ovo ljeto?

– Ovo je još jedna u nizu specifičnih turističkih godina, koja je po svojim obilježjima drukčija od prethodnih, posebice u kontekstu globalne inflacije, generalnog rasta cijena proizvoda i usluga, ali i u kontekstu potpunog oporavka sektora putovanja, odnosno povratka konkurencije s obzirom na to da više nema nikakvih restrikcija u putovanjima.

Međutim, Hrvatska je i u takvim okolnostima ostvarila odličan rezultat, u kumulativu trenutno bilježimo rast od 8 posto u dolascima i 2 posto u noćenjima, dok navedeno u odnosu na rekordnu 2019. predstavlja izjednačenje rezultata. Ušli smo u posezonu, rujan prolazi odlično te sam siguran kako ćemo do kraja godine turistički rezultat Hrvatske dodatno učvrstiti, dok će dobru turističku godinu u konačnici potvrditi i prihodi koji bi, prema procjenama Hrvatske narodne banke, za 1,3 milijarde eura trebali biti veći od lanjskih rekordnih prihoda koji su iznosili oko 13 milijardi eura.

Ova godina je još jednom pokazala da je dobrom sinergijom javnog i privatnog sektora, dakle Vlade i resornog ministarstva te cjelokupnog turističkog sektora, itekako možemo odolijevati svim izazovima globalne turističke utakmice.

Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice, Foto: Sergej Drechsler

Oporavak dalekih tržišta

Što je s tržištima? U kolovozu se, primjerice, vidi značajan pad s njemačkog tržišta? Kod kojih tržišta se vidi pad, a kod kojih rast?

– Kada govorimo o tržištima, za hrvatski je turizam odlična stvar što naša zemlja na većem broju različitih europskih tržišta ima vrlo stabilnu poziciju i što su nam tržišta disperzirana. Kad se na određenom tržištu i dogodi blaži poremećaj ili usporavanje turističkog prometa, on se nadoknadi i nivelira gostima s drugog tržišta. Nijemci su i dalje naši najbrojniji gosti koji su do sredine rujna ostvarili gotovo 3 milijuna noćenja.

Od Njemačke očekujemo kako ćemo premašiti rezultat iz 2019. godine, odnosno očekujemo ponavljanje rezultata iz 2022. godine koja je za ovo tržište bila apsolutno rekordna. Odlične rezultate bilježimo i na domaćem tržištu te tržištima Slovenije, Austrije, Poljske i Mađarske, dok nešto usporeniji promet imamo s tržišta Češke i Slovačke, i to prije svega zbog visoke inflacije i pada kupovne moći u tim državama. Posebno nas veseli uočeni oporavak dalekih tržišta poput SAD-a, Kine i Južne Koreje.

Jedna od tema je ovog ljeta bio i privatni smještaj, ali i nekomercijalni smještaj te svi problemi koji se s time vežu. HTZ je ove godine s Institutom za turizam krenuo u projekt Analiza karakteristika obiteljskog smještaja? Do kojih se spoznaja došlo i općenito, po Vama, u kojem smjeru treba razvijati ovaj segment ponude?

– Hrvatska u komercijalnom i nekomercijalnom segmentu ukupno broji oko 1,9 milijuna osnovnih kreveta, a najbrojnije kapacitete imamo u segmentu privatnog, odnosno obiteljskog smještaja koji ukupno raspolaže s više od 655.000 osnovnih kreveta.

Istraživanje smo pokrenuli jer želimo imati kvalitetan uvid u stvarno stanje stvari na terenu, odnosno želimo imati dobar temelj u budućnosti na kojem ćemo moći graditi sustav dodjele oznaka, kojim će iznajmljivači određene segmente ponude moći promovirati kao jedinstvene proizvode prilagođene suvremenim trendovima potražnje. Gosti danas više nego ikada traže kvalitetu i dobru vrijednost za novac, a u obzir treba uzeti i činjenicu da je puko iznajmljivanje smještaja, bez dodatnih sadržaja, usluga i podrške gostima, daleka prošlost.

U primjenu je ove godine krenuo i novi Strateški marketinški i operativni plan hrvatskog turizma za razdoblje do 2027. godine, na temelju kojeg se radi zaokret u brendiranju Hrvatske i nastupa na tržištima? Što se konkretno mijenja? Koje su poruke koje se žele prenijeti na tržišta?

– Kao najvažniji cilj hrvatskog turizma u budućem razdoblju moramo istaknuti održivost te su u tom smjeru i novi strateški dokumenti hrvatskog turizma koji određuju njegov daljnji razvojni smjer, ali i smjer u njegovoj promociji te pozicioniranju Hrvatske na inozemnim tržištima.

U tom je kontekstu posebice važan strateški marketinški plan koji sadrži konkretne smjernice za pozicioniranje Hrvatske kao održive turističke destinacije visoke vrijednosti, odnosno kao destinacije koja nudi širok spektar kvalitetnih autentičnih turističkih doživljaja različitim segmentima turističke potražnje.

Naše će poruke, kampanje i promotivne aktivnosti biti usmjerene na pozicioniranje Hrvatske u niši između standarda i premiuma, dok dodatni ciljevi uključuju daljnji razvoj cjelogodišnjeg turizma, razvoj i promociju turizma na području cijele Hrvatske te povećanje prihoda od turizma.

Sve veća popularnost kontinenta

Kakvi su rezultati ove godine što se tiče domaćeg tržišta?

– Domaće se tržište po ostvarenom rezultatu nalazi na drugom mjestu, odmah iza vodeće Njemačke, a ispred tržišta kao što su Slovenija ili Austrija. Domaći su gosti do sredine rujna ostvarili više od 2 milijuna dolazaka i 11,4 milijuna noćenja, što u odnosu na lani predstavlja rast od 6 posto u dolascima i 3 posto u noćenjima.

Gledano prema županijama, domaći su gosti najviše noćenja ostvarili u Zadarskoj županiji, na Kvarneru te u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Od smještaja su domaći gosti najčešće birali hotele te objekte u domaćinstvu. Dakle, domaće tržište nam je iznimno važno, a u budućnosti želimo povećati udio domaćih gostiju u ukupnoj strukturi.

Podaci pokazuju da kontinentalne županije bilježe pozitivne brojke turističkog prometa, međutim, uspijevamo li privući dovoljno gostiju u te dijelove naše zemlje?

– Od ukupnih 17,6 milijuna dolazaka i gotovo 97 milijuna noćenja ostvarenih od početka godine do sredine rujna, na kontinentu je ostvareno više od 953.000 dolazaka i gotovo 2 milijuna noćenja, dok je u gradu Zagrebu dodatno ostvareno gotovo 900.000 dolazaka i 1,8 milijuna noćenja.

Kontinent bilježi rast prometa u odnosu na lani, ali i u odnosu na 2019. godinu, što je direktan pokazatelj i potvrda njegove sve veće popularnosti. Naravno, i dalje se većina prometa odvija na obali i otocima, no to nikako ne znači da ne računamo na kontinent, njegov daljnji razvoj i promociju jer kao što sam rekao, u ovom dijelu zemlje postoje veliki potencijali koje svi zajedno moramo na što bolji i kvalitetniji način staviti u funkciju.

Hrvatski kontinent može i mora biti dodatna vrijednost hrvatskog turizma, on nudi nešto novo na tržištu, a suvremeni ljubitelji putovanja sve više traže nove i neotkrivene destinacije koje nude kvalitetu i ugodan boravak s manje gužvi. U sljedećoj godini ćemo dodatno povećati sredstva za promociju i razvoj turističke ponude na kontinentu kroz naše redovite aktivnosti i provedbu javnih poziva.

Ove godine većina zračnih luka na Jadranu bilježi rekordan promet. Koliko se ove godine uložilo u aviopromet? Koliki je rast zabilježen?

– Uz oporavak sektora putovanja, u ovoj je godini ujedno primjetan i nastavak oporavka zračnog prometa koji je bio snažno pogođen pandemijom.

Da je tome tako, možemo vidjeti i na primjeru Hrvatske koja je u ljetnom redu letenja u ovoj godini povezana s više od 483 jedinstvene aviolinije, odnosno imamo poveznice sa 130 gradova, što je za desetak gradova više u odnosu na godinu prije. Dobra prometna povezanost čini važan dio ukupne ponude svake destinacije pa ćemo u tom smislu nastaviti usko surađivati s našim strateškim partnerima, odnosno turoperatorima i avioprijevoznicima s kojima ćemo i u idućem razdoblju provoditi zajedničke promotivne i marketinške kampanje koje će za cilj imati daljnje povećanje broja aviolinija prema hrvatskim destinacijama, posebice u pred i posezoni.

Dok s našim nacionalnim prijevoznikom Croatia Airlinesom pripremamo poseban program promocije cjelogodišnjeg povezivanja, dakle i zimskih letova između naših i glavnih europskih zračnih luka.

Ciljane promotivne aktivnosti za posezonu

S kojih tržišta se vidi najveći rast što se tiče avioprometa? I koliko se uspijeva aviolinije produžiti u pred i posezonu, odnosno na cijelu godinu?

– Ako gledamo broj direktnih zrakoplovnih linija, najveći broj linija imamo s tržišta kao što su Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Nizozemska i Italija. Da je zračni promet važan dio u postizanju turističkih rezultata, pokazuju i naša istraživanja prema kojima udio korištenja zrakoplova za dolazak u Hrvatsku kontinuirano raste, s 11 posto udjela u 2014. do 14 posto u 2017., odnosno 21 posto udjela u 2019. godini.

Osim u produljenju sezone, aviolinije su ključne i kada govorimo o rezultatima koje ostvarujemo na tržištima kojima hrvatske destinacije nisu lako dostupne cestovnim pravcima, poput primjerice skandinavskih zemalja, Velike Britanije te posebice u kontekstu dalekih izvaneuropskih tržišta, primjerice SAD-a.

Kakve su najave za ostatak turističke godine?

– Prva polovina rujna je odlična, a najave za njegov preostali dio, kao i za cjelokupnu posezonu su i dalje jako dobre. Navedeno potvrđuje oko 1,4 milijuna dolazaka ostvarenih u prvoj polovini rujna, što u odnosu na lanjski rujan predstavlja rast od 6 posto, odnosno rast od 8 posto u odnosu na isto razdoblje rujna 2019. godine. Destinacije koje su u navedenom razdoblju ostvarile najviše dolazaka su Dubrovnik, Split, Zagreb, Rovinj i Poreč.

Koje marketinške aktivnosti ostaju za odraditi do kraja godine?

– U tijeku su ciljane promotivne aktivnosti za posezonu poput kampanje »Experience Croatia… your memories are on us!«, koja će se do kraja listopada provoditi na tržištima Njemačke, Austrije, Poljske, Češke, Francuske i Švedske, a u središtu promocije su nautika, prirodne ljepote, eno-gastronomija, aktivni i kulturni turizam.

Također, na društvenim mrežama je aktivna kampanja »The Great Croatian Road Trip«, koja za cilj ima pozicioniranje Hrvatske kao održive i prometno lako dostupne destinacije pune skrivenih dragulja, očuvane prirode i bogatstva različitosti uz lokalne prometnice. Aktivnosti u sklopu ove kampanje se provode na 14 europskih tržišta na kojima će biti istaknuti i prijedlozi putovanja, a sve kako bi naši autogosti na najbolji način mogli upoznati krajolik, kulturne znamenitosti i prirodno bogatstvo naše zemlje.

Od sredine rujna je krenula i kampanja usmjerena na domaće tržište »Doživi domaće. Istraži održivu Hrvatsku!«, realizirat ćemo i nekoliko studijskih putovanja inozemnih novinara po odabranim temama i proizvodima, a pripremamo i zimske promotivne aktivnosti, kampanje za advente i drugo.